Općina Nevesinje cijelo prošlo stoljeće slovila je kao jedna od najpasivnijih općina na prostoru Jugoslavije, zbog čega su brojni Nevesinjci, čim bi im se ukazala zgodna prilika, tražili posao izvan zavičaja. Ipak, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu veliki procent protjeranog stanovništva izrazio je želju za povratkom. Malo pomalo, uglavnom uz pomoć Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, obnavljali su porušene kuće i zanavljali imanja. Manji dio njih odvažio se da svoju egzistenciju bazira na stočarstvu i poljoprivredi. Iz godine u godinu procenti povratka, kvalitet života i okrenutost predratnog stanovništva prema Nevesinju bivala je sve veća. Konačno, pred protekle lokalne izbore održane 15. novembra opća društvena svijest narasla je do potpune odlučnosti da se Bošnjaci vrate i u skupštinske klupe Opštine Nevesinje. Pravni subjekti Bošnjaka Nevesinja koji djeluju i u Mostaru, okupljeni oko Općinske organizacije SDA Nevesinje, detaljno su razradili koncept prema kojem će to biti realizirano. I jeste. Međutim, nemar i površnost stručnih službi i administrativnih procedura u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH srušili su im sve nade i obezvrijedili veliki patriotizam koji su Bošnjaci Nevesinja uložili u svojim nakanama ulaska u Skupštinu Opštine Nevesinje. Za cenzus, ulazak kandidata SDA, a prema broju dobivenih glasova, to je trebao biti mladi pravnik Ismir Ljeljak, bilo im je potrebno 240 glasova. Stvarno su imali i više. No CIK BiH je prebrojao šest manje. Bešćutna arogancija koju su u CIK-u pokazali na njihove žalbe više je od simptomatične i zbog nje su odlučili cijelu hronologiju događanja podijeliti s javnosti.

IZBORNA MATEMATIKA I AKTIVIZAM

Aktivisti SDA Nevesinje pripreme za protekle izbore počeli su još krajem prošle godine animiranjem raseljenog stanovništva da promijene adrese mjesta prebivališta i da se registriraju u mjestima rođenja. U analizama o potrebnom broju birača, urađenim na osnovu statistike s prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine, zaključili su da im je potrebno da imaju oko 250 osoba prijavljenih na biračkim spiskovima, bilo da je riječ o redovnim biračkim mjestima, glasanju u odsustvu ili putem pošte, jer je cenzus na izborima 2016. bio 247 glasova. SDA je tada osvojila 153 glasa. Poučeni tim iskustvom, cijelu su godinu vodili direktne razgovore sa svim osobama koje su pokazivale i najmanji znak dobre volje da ovog puta glasaju u Nevesinju. Izradili su tabele i spiskove gdje ko od njih stanuje, u kojem je statusu i educirali ih kako na ovogodišnjim lokalnim izborima ispuniti svoju građansku dužnosti. Tokom godine animirali su 92 osobe da promijene lične karte, što je za prilike u kojim žive Bošnjaci Nevesinja izuzetno veliki uspjeh. Potom u sistemu biračkih spiskova raseljenih osoba izvršili su reevidenciju za 54 osobe koje su taj status zadržali od agresije do danas. U tom smislu, u CIK-u je trebalo samo precizirati opciju po kojoj će glasati kao raseljena osoba. Nažalost, 20 takvih osoba nije pristalo da to učini. Uz Bošnjake Nevesinja koji žive u trećim zemljama, na spisku su imali 252 imena, odnosno osigurana glasa. Izborni proces na biračkim mjestima u Nevesinju urađen je u skladu s planom i očekivanjima. Svi birački odbori i posmatrači revnosno su uradili svoj dio posla. “Što se tiče Opštinske izborne komisije i odnosa političkih partija u Nevesinju, on je bio krajnje korektan. Nemamo nikakve zamjerke ni u kom segmentu izbornog procesa u Nevesinju. Prema nama su svi bili potpuno korektni. Ako je bilo nekih manjih incidenata, to se dešavalo između SNSD-a i SDS-a”, ističe Džemal Šendro, predsjednik SDA Nevesinje.

On nam je pojasnio i razloge zbog kojih su kivni na službe u CIK-u. Naime, SDA Nevesinje skoro je svakodnevno imala komunikaciju s Bošnjacima koji žive i rade u Njemačkoj. Na tom spisku imaju 36 evidentiranih osoba. Osam njih, zbog isteka validnih identifikacijskih dokumenata, nije moglo uopće ući na biračke spiskove. Dakle, njih 28 prijavilo se da će glasati putem pošte. Na dvije adrese CIK-ova pošta uopće nije došla. Preostalih 26, svi do jednog, na vrijeme su glasali i na vrijeme poslalo poštu na adresu CIK-a. Zadnja pošta, prema evidenciji SDA Nevesinje, o čemu imaju jasne dokaze, poslata je 13 dana prije izbora. Zbog čega na prebrojavanju u CIK-u nije evidentirana, ostat će misterija. Pred prvo, od dva prebrojavanja, koliko ih je u CIK-u bilo za Nevesinje, SDA za dostizanje cenzusa falila su tri glasa, a nakon drugog prebrojavanja, ispostavit će se i konačnog, falit će im 6 glasova. Da ne bude zabune, jasno je da se s ukupnim brojem glasova povećava i broj potreban za cenzus. Zauvijek će ostati prekriveno velom tajni gdje im je nestalo 13 glasova poslanih putem pošte jer ih nigdje nema evidentiranih. SDA Nevesinje odmah je reagirala žalbom prema CIK-u uz koju su priložili sve kopije odrezaka o slanju pošte sa zahtjevom za ponovno brojanje. Uz to, uočili su i niz nelogičnosti jer je na prvom brojanju pošte istaknuto da su prebrojana 102 glasa, pri tome su na tabeli iskazani i glasovi birača. Međutim, u drugom krugu prebrojavanja pošte u tabeli stoji da je ukupan zbir glasača 198, a u tabelama je uneseno samo njih 167. Nedostajao je 31 glas. Kada se saberu obje tabele, dođe se do podatka da je putem pošte glasalo 300 osoba. CIK je, međutim, u službenim rezultatima objavio da je riječ o broju 306. Razlika od tih 6 glasova, tačno koliko nedostaje SDA Nevesinje, ostat će bez obrazloženja.

HOĆE LI PRAVNA DRŽAVA DOĆI I U NEVESINJE

Sumnju u regularnost i profesionalnost rada CIK-a unose i podaci o radu timova koji su posjećivali oboljele od virusa korona. U izbornom štabu SDA Nevesinje imaju informaciju da je 149 osoba glasalo putem timova, a izvještaj u CIK-u prikazao je da je na taj način glasalo njih 153, što upućuje na inžinjering izbornih rezultata koji se desio u CIK-u. Da je riječ o sumnjivim radnjama i namjerama friziranja rezultata, odnosno da je neko iz nekog razloga namjerno sklonio 17 glasova Bošnjaka potpuno su uvjereni u SDA, no nažalost nemaju mehanizma da vrše provjere i izvode dokaze. “To je naše duboko uvjerenje jer su svi naši ljudi glasali iz Njemačke. Nismo imali pošte u onim zemljama gdje su se dešavale malverzacije o kojima su mediji izvještavali niti u prekookenskim zemljama”, kategoričan je Šendro, ponavljajući da im u CIK-u nije uopće evidentirano 13 glasova za koje posigurno zna da su poslani iz Njemačke. Na njihovu žalbu u CIK-u su, izdvojivši ovaj slučaj od svih drugih primjedbi pristiglih iz BiH, zakazali posebnu sjednicu.



Članovi CIK-a, na osnovu prijedloga njihove stručne službe, s 4 glasa protiv i 2 za odbacili su tu žalbu. Budući da je sjednica bila javna i da je direktno prenošena putem društvenih mreža, ostat će gorka spoznaja da članovi CIK-a uopće nisu pogledali sadržaj te žalbe već su odlučivali o prijedlogu stručne službe. SDA Nevesinje potom se, kao posljednjoj instanci, žalila i apelacionom odjelu Suda BiH, gdje su ih odbili i potvrdili Odluku CIK-a.

“Sve je ovo obeshrabrujuće za nas jer, očito je, u sistemu imamo kvar. Dešava se ono što se ni u kom slučaju ne smije dešavati”, smatra Šendro. Predstavnici pravnih subjekata koji okupljaju Bošnjake Nevesinja ništa manje nisu rezignirani. Svjesni su da jedna bošnjačka ruka u Skupštini Nevesinja ne bi mogla značajnije utjecati na odluke većine, ali bi im na simboličnoj ravni značila mnogo jer bi tako mogli dalje jačati svoje potencijale i kapacitete, mogli bi planirati projekte povratka na sistematičniji način. Nadaju se da energija i dobra volja koja je okupljena tokom izbornog procesa među njima neće biti prekinuti i da se neće prosuti. “Uložili smo mnogo, ljudi su u afektu i rezignirani. Oživjeli smo plemenitu ideju koja je prigušena krivicom državnih organa. Naši pravni subjekti, koji svoje aktivnosti vežu za Nevesinje, uprkos gorčini koju su doživjeli, saglasni su da ćemo zajednički nastaviti raditi i da se ni u kom slučaju nećemo odreći Nevesinja.

Nadamo se da se naši povratnici nisu previše obeshrabrili i da će nam i dalje pružati podršku u našem radu”, naglašava Šendro. Na kraju razgovora zahvalio se dvojici privrednika porijeklom iz Nevesinja koji su im tokom kampanje donirali 1.000, odnosno 1.500 KM. Ovaj iznos, dakako, ni izdaleka nije bio dovoljan da pokriju sve troškove kampanje jer je većina aktivista radila na čistoj volonterskoj osnovi i ljubavi prema zavičaju.

Danas u Mostaru živi oko 5.000 Bošnjaka rođenih u Nevesinju. Oko 2.000 ih je u Mostar došlo prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, a ostatak tokom agresije. I svi oni imaju određeni odnos prema rodnom kraju. Samo je pitanje hoće li im država pomoći ili odmoći da se makar u ljetnim mjesecima vraćaju zavičaju.