Alma Hurić iz američkog grada Hartforda prisjeća se 11. jula 1995. godine. “Srpske snage su pokupile sve muškarce i dječake koji su im bili na dohvat ruke, mučili ih, ubili, potom zakopali u masovne grobnice širom srebreničke regije. Među ubijenima su moj otac i njegova dva brata.” Hurić i još dvadesetak Amerikanaca bosanskog porijekla svjedočili su pred včastima američke države Connecticut,. Njihovo svjedočenje diio je procedure nakon zahtjeva da dan sjećanja na genocid u Srebrenici postane dio programa zvaničnih komemoracija, prenosi Yahoo News.

Murat Efendić iz tamošnjeg Rocky Hilla prisjeća se 11. jula. U Srebrenici je izgubio dva brata. “To je bio pokušaj gašenja svakog pripadnika bošnjačkog muškog spola u nastojanju da se uništi bošnjački identitet kultura”, svjedoči Efendić. Neki su svjedočili i o ubistbvima koja su se desila prije pada Srebrenice.

“Nekoliko mjeseci nakon početka rata, moja se majka vratila kući da potajno skupi usjeve sa zemlje kako bi prehranila svoju djecu. Dok je skupljala povrće sa naše zemlje, moju majku je pogodio snajperista iz susjednog sela bosanskih Srba. Postala je jedna od prvih civilnih žrtava rata. Posljednje riječi su joj bile ‘O moja djeco.’“, ispričao je Halid Dervišević iz Hartforda

Prijedlog zakona zvanično je stavio u proceduru senator Saud Anwar koji je kazao da ga je na takav korak inspirirao Bekir Hodžić iz Hartforda, sin bosanskih imigranata. “Genocidi su se događali kroz ljudsku historiju. Holokaust je nešto najgore što možemo zapamtiti. Svaki put kad pomislimo na to, u našim se srcima generira emocija: Nikada više nećemo dopustiti da se ovo dogodi.’ Nažalost, to se dogodilo unatoč tom obećanju,” rekao je Anwar. "Važno nam je povremeno zastati kako bismo razmislili o tome šta se dogodilo i provjerili stanje na našoj planeti kako bismo vidjeli koristi li se slična mržnja temeljena na etničkoj pripadnosti, rasi, uvjerenju ili vjeri za napad na zajednice."

Bekir Hodžić je također učestvovao u javnoj raspravi. Naglasio je važnost izvještavanja o činenicama iz historije. “Danas je negiranje Genocida rašireno u Bosni.  Toga ima čak i u Americi, gdje čak i akademska zajednica pokušava revidirati historiju kako bi Bošnjake prikazali kao lažove i agresore”, kazao je Hodžić.

Dr. David Pettigrew, profesor filozofije na Državnom Univerzitetu Southern Connecticut u New Havenu, prisustvovao je saslušanju. Pettigrew je, kao i Hodžić, spomenuo negiranje u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na posljednju u nizu izjava Milorada Dodika, koji je 21. februara rekao: “Tamo se nije dogodio genocid. To svi znamo ovdje u Republici Srpskoj.”

Pettigrew je rekao da obilježavanje Genocida pomaže u borbi protiv negiranja. “U Bosni postoje mjesta zločina, koncentracijski logori i stratišta na kojima vlasti ne dopuštaju spomen obilježja, pa čak ni ploču”, rekao je. “Elie Weisel jednom je rekao: ‘Zaboraviti mrtve bilo bi isto kao i ubiti ih drugi put’.“ Dodao je da komemoracija 11. jula može učiniti mnogo u nastojanju da se spriječe budući genocidi. “U 'Deset faza genocida' Grega Stantona, poricanje je deseta faza i najsigurniji pokazatelj da bi se on mogao ponoviti. Govoriti istinu dio je prevencije genocida”, rekao je Pettigrew.