“Turizam je važan uslužni sektor za Bosnu i Hercegovinu – a mogao bi biti još važniji. Turizam je predstavljao 5,5 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. godini, što je bilo povećanje sa 4,1 posto u 2014. godini”, istaknuto je u izvjеštaju Međunarodne finansijske korporacije, članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.

Svrha analize sektora, predstavljene u tom izvještaju, jeste pregled stanja turizma prije COVID-a, kao i definiranje preporuke za daljnji razvoj. Njome se istražuju ponuda i potražnja, procjenjuje okruženje javnog i privatnog sektora i identifikuju mogućnosti, kao i ključna pitanja.

Analiza pruža smjernice o kratkoročnim strategijama koje mogu podržati zainteresirane strane iz privatnog sektora s njihovim najhitnijim potrebama u toku i nakon njihovog oporavka od pandemije. Također, pruža preporuke za srednjoročnu izgradnju konkurentnijeg i ekonomski otpornijeg sektora. 

U 2019. godini turizam je predstavljao 50,3 posto ukupnih usluga, a izvoz putničkih usluga doprinio je 2,055 milijardi KM u istoj godini. Između 2014. i 2019. godine, prihodi ostvareni od stranih putnika, koji se smatraju djelatnošću izvoza usluga, povećani su za 54,8 posto.

Kako je istaknuto u publikaciji, Bosna i Hercegovina ipak ima ograničene rezultate u pogledu direktnih stranih ulaganja (DSU) u turizam. Uprkos potencijalu sektora, udio turizma u ukupnim DSU je nizak budući da iznosi 1,02 posto.

COVID-19 teško je pogodio globalni sektor turizma. Konkretno, utjecaj pandemije jasno se vidi iz platnog bilansa Bosne i Hercegovine. Izvoz putničkih usluga pao je za 65 posto u toku prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. Utjecaj je još očigledniji kada se uporedi drugi kvartal 2020. godine s drugim kvartalom 2019. godine, kada je izvoz putničkih usluga opao sa 590 miliona KM na 87,2 miliona KM, što je bio pad od 85,2 posto.

U posljednjih 25 godina, prije COVID-a, Bosna i Hercegovina bilježila je brz rast dolazaka turista. Godišnji broj posjetilaca porastao je sa 115.000 u 1997. godini na više od 1,2 miliona u 2019, što je bilo više nego desetostruko povećanje.

Međutim, kako se upozorava u tom izvještaju, čak i s tim rastom, sektor se suočava s nizom posebnih ograničenja.

Između ostalih, poslovni subjekti suočavaju se s nizom uskih grla u pogledu izdavanja dozvola i propisa koja čine osnivanje i poslovanje turističkog poslovnog subjekta neprivlačnim. Upozorava se i na nepostojanje institucije na državnom nivou koja jedinstveno uređuje turističku djelatnost, koordinira subjekte i zainteresirane strane u turističkoj industriji i vodi državnu strategiju razvoja turizma, te nedostatak integriranog planiranja destinacija.

Naglašeno je i kako slab kvalitet podataka o potražnji i ponudi u sektoru onemogućava izradu informiranih politika i djelotvorno donošenje odluka koje mogu unaprijediti sektor kako bi bio koristan cjelokupnom stanovništvu.

“Iako Bosna i Hercegovina ima povoljan geografski položaj, nema adekvatnu niti kvalitetnu infrastrukturu što ograničava kretanje unutar zemlje na samo nekolicinu ikonskih mjesta kao što su Mostar i Međugorje, navodi se u izvještaju te dodaju kako predstavnici Ministarstva trgovine i turizma RS-a naglašavaju da postoji nedostatak visokokvalificiranog ili certificiranog kadra u turističkoj industriji, što onemogućava razvoj i pružanje usluga.”

U rezimeu izvještaja sugerira se kako u Bosni i Hercegovini, da bi zemlja oslobodila svoj puni potencijal za održiv i rezilijentan rast turizma, moraju postojati poticajni faktori, uključujući stabilno političko i ekonomsko okruženje, poticajno poslovno okruženje koje je racionalizirano i raspoloživost radne snage s neophodnim obrazovanjem i vještinama.

Navedene preporuke zasnovane su na kratkoročnim i srednjoročnim pristupima, kojima se kombiniraju intervencije ne samo za unapređenje cjelokupnog poslovnog okruženja i promotivnog okvira već se osigurava i adekvatan odgovor na izazove koje je prouzrokovala pandemija.

U cilju provedbe kratkoročne strategije (strategije za oporavak od COVID-a) svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini već su pokrenuli skup mjera direktno povezanih s utjecajem ove krize, kao što su pomoć kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, subvencije za jamčenje minimalne plate zaposlenicima u toku pandemije, moratorij na sva plaćanja do kraja 2021. godine.

Prema ocom izvještaju, u 2020. godini pokrenuti su programi entitetskih vlada koje trebaju nastaviti implementirati politiku za podršku preduzećima s problemima vezanim za kratkoročnu likvidnost, dok adekvatna državna finansijska pomoć treba osigurati punu implementaciju uspostavljenih programa kreditnih garancija.

Istaknuto je, također, kako u cilju razvoja održivog i produktivnog sektora, postoji potreba za unapređenjem nekoliko komponenti ključnih za sektor turizma. Te srednjoročne strategije zasnovane su na učinku sektora turizma u Bosni i Hercegovini, komparaciji s uporedivim i aspiracijskim zemljama, kao i procjeni postojećih ograničenja u usklađivanju s UNWTO-ovim Okvirom za inkluzivni razvoj zajednica kroz turizam iz 2020. godine. Cilj tog okvira jeste poticanje holističkog i integriranog pristupa inkluzivnom razvoju zajednica kroz turizam.

U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina treba izraditi – za sve nivoe - strategiju koja služi kao praktična smjernica sa snažnim pristupom usmjerenim na tržište u kojoj su navedena ciljana tržišta, kao i definirani proizvodi koji se trebaju razviti i način za njihovo stavljanje na tržište.

U zaključcima izvještaja naglašeno je kako postoji veliki i rastući manjak kvalificiranih radnika u turizmu širom Bosne i Hercegovine, što proizvodi hitnost za utvrđivanje neophodnih koraka za smanjivanje jaza između skupova vještina postojeće radne snage i neophodnih skupova vještina za realizaciju konkurentnih usluga i kvaliteta.

Autori izvještaja ističu kako na globalnom planu sektor prolazi kroz veliku promjenu jer pandemija i disruptivne tehnologije i druge promjene omogućavaju proširen pristup podacima, raznolike proizvode i nova kretanja potražnje. U tom kontekstu, dodaju kako ovo nije vrijeme za Bosnu i Hercegovinu da bude zadovoljna s jednostavnim vraćanjem u stanje prije COVID-a i da nastavi s poslovanjem kao i obično.

“Ova vremena zahtijevaju posvećenost pružanju podrške sektoru u ostvarivanju ključnih ciljeva - kao što su unaprijeđena raspodjela koristi, zaštita okoliša, rezilijentnost i održivost - što se postiže kroz obnovljeni strateški fokus i usmjereno djelovanje. Ta posvećenost - i djelovanje u skladu s njom - moraju doći od svih zainteresiranih strana. Inovacije i promjene iziskuju vrijeme, međutim, Bosna i Hercegovine ima ogromne resurse i može pametno izgraditi kapacitete koji su joj potrebni. Ključ uspjeha jeste trajno i usklađeno strateško djelovanje kako bi se potakli ulaganja i unaprijedila konkurentnost turističke ponude” zaključuje se u izvještaju Međunarodne finansijske korporacije, članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.