Teme | 09.02.2024.

Umjetnost i historija

Bosanski vitezovi u očima umjetnika

Takve ilustracije, kako kaže, objavljuje samo na Instagramu, i to nije na komercijalnoj osnovi. Jednostavno rečeno – ispunjava svoju dječačku želju.

Autor:  JAKUB SALKIĆ

Ilustracije: Jusuf OMEROVIĆ

Budući da ne postoji mnogo elemenata putem kojih prepoznajemo srednjovjekovnu Bosnu, osim nešto malo heraldičkih simbola te simbola sa stećaka i kraljevskih pečata, teško je vizualno dočarati ovaj period naše historije. Istini za volju, dugo nije ni bilo izraženog interesa za vizualno predstavljanje banovine, odnosno kraljevine Bosne. No, danas je sve više umjetnika koji žele to ispraviti i pokazati široj javnosti, a posebno mladima, kako je izgledala naša srednjovjekovna država. Jedan od tih umjetnika jeste Jusuf Omerović, student završne godine Likovne akademije u Sarajevu, koji na svome Instagram profilu vizualno dočarava srednjovjekovnu Bosnu. Svijetom koji on na crtežima stvara marširaju vitezovi, ukazuju se kraljevski grbovi, dvorci...

U razgovoru za Stav Omerović kaže su to uglavnom radovi koje pravi u digitalnom formatu, naravno njima prethodi skica na papiru, jer bez toga ne može, a idejno su zasnovani na historijskim izvorima, kartografiji, stećcima, tvrđavama i drugim kulturno-historijskim spomenicima.

BAJKOVITA BOSNA

“Zašto sam počeo raditi ove srednjovjekovne ilustracije? To je neki dječiji poriv, volim Bosnu, volim našu kulturu, našu historiju, koja je bogata, ali nije dovoljno istražena, ispričana i ima dosta posla za historičare, ali i za nas umjetnike da tu našu kulturu i umjetnost promovišemo svako na svoj način. Ja sam, recimo, uvijek želio da vidim kako je izgledao jedan naš srednjovjekovni vitez, sada to pokušavam prikazati na maštovit i bajkovit način, ali ti radovi su naravno naslonjeni na historijske izvore. Nastojim da kroz ove ilustracije prožimam simbole vezane za naše podneblje, za bosansko kraljevstvo, za taj period srednjovjekovne Bosne koristeći motive ljiljana, stećaka i tvrđava iz tog perioda. Nastojim da miksam različite simbole. Želim pokazati tu bajkovitost Bosne, time ispunjavam svoju dječačku želju”, kaže Omerović.

Takve ilustracije, kako kaže, objavljuje samo na Instagramu, na nekomercijalnoj osnovi. No, od komercijalnih stvari, a od nečega čovjek mora živjeti, bavi se, između ostalog, kreiranjem porodičnih grbova, što je opet, na neki način, povezano sa srednjovjekovnom tradicijom.

“Gledam da napravim neko njihovo obilježje, neki autentičan simbol koji žele da imaju na grubu. Nastojim da im i na taj način približim historiju”, kaže Omerović. Objašnjava kako mu se čini logičnim da se na porodičnom grbu osobe čiji su se roditelji, naprimjer, bavili šumarstvom i lovom, nađu simboli koji uključuju pušku i sjekiru.

Dok je bio srednjoškolac počeo je raditi ilustracije za odjeću, te je sarađivao s bosanskim brendovima patriotskog prefiksa radeći za njih dizajn odjeće s motivima kraljevine Bosne. Više s njima ne sarađuje, ali planira da sam pokrene nešto slično, da svoj umjetnički rad predstavi široj publici.

Osim toga, radio je ilustracije za knjigu Nedžada Abdića na osnovu ratnih fotografija ljudi, ulica i srušenih kuća u Starom Vitezu. Također radi i kao kolorista stripova za Berina Tuzlića, a riječ je o stripovima za djecu. U narednom periodu nada se da bi mogao početi raditi kao ilustrator dječijih slikovnica za jednu izdavačku kuću.

ZMAJ OD BOSNE

“Široko je ovo područje, ima puno posla u ovom umjetničkom, ilustrativnom, kreativnom segmentu. Želja mi je da nekada napravim neku ilustriranu priču o liku iz srednjovjekovne Bosne. Ovaj sektor kulture nije dovoljno razvijen, fali ljudi, pa smo prinuđeni da uvozimo to iz Hrvatske, Srbije, da prilagođavamo, a svakakve propagande ima, svašta se djeci potura. Zašto mi ne bismo iskoristili svoju historiju, naše legende, naše narodne priče da to pretočimo u ilustrirane knjige? Oduševljen sam i zahvalan Bogu da mogu to da radim”, govori Omerović.

Jusuf je, porijeklom s Drine, iz Bratunca, rođen u Gradačcu, pod kulom Husein-kapetana Gradaščevića, a živi i nauku stječe u Sarajevu. Otuda je na njegovim ilustracijama čest motiv upravo Husein-kapetan Gradaščević – Zmaj od Bosne.

“Prava legenda koju sam čuo u životu bila je o Zmaju od Bosne, kroz školovanje upoznavao sam njegov lik, njegovu ulogu u historiji Bosne”, kaže Omerović. Zato je on, kao istinski velika historijska ličnost, često glavni lik njegovih ilustracija.

Kulturna aproprijacija

Otimači bošnjačke historije

Ljiljani nisu samo simbol

Kako su zlatni cvjetovi postali prepoznatljivi širom svijeta

Eksponati govore

Kamena stolica iz Bukovice bila je prijestolje jedine bosanske kraljice vladarice

Strateško liderstvo

Dosje Kotromanić: Kako je ban Stjepan II spasio i redefinisao Bosnu

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh