Konzervativni zastupnici zadali su potencijalno smrtonosni udarac premijerskoj poziciji Borisa Jonsona kada su pokrenuli glasanje o nepovjerenju. Ovo glasanje, zakazano za ponedjeljak poslijepodne, moglo bi Jonsona primorati da ode s vlasti nešto više od dvije godine nakon njegove uvjerljive pobjede na izborima.
Taj potez, koji je najavio Graham Brady, koji je na čelu komiteta konzervativnih poslanika, uslijedio je nekoliko mjeseci nakon krize i dolazi usred tvrdnji da je Johnson obmanuo parlament o zabavama održanim u Downing Streetu na vrhuncu pandemije koronavirusa, čime je prekršio odredbe karantina.
Ranije ove godine premijer Johnson postao je prvi britanski premijer kojeg je policija kaznila zbog kršenja zakona zbog prisustvovanja skupu povodom proslave vlastitog rođendana. A prošlog mjeseca izvještaj višeg državnog službenika Suea Greya naslikao je jezivu sliku kršenja zakona u Downing Streetu, gdje su članovi osoblja pili do ranih sati, oštetili imovinu i jednom prilikom se međusobno svađali.
Suočen sa žestokim ekonomskim vjetrovima, s rastućom inflacijom i mogućom recesijom koja se nazire, premijer Johnson izgubio je dobar dio svoje popularnosti. Vidjelo se to i prošlog petka, kada su mu okupljeni zviždali prilikom njegovog dolaska na službu zahvalnosti za platinasti jubilej kraljice Elizabete.
Gospodin Brady izjavio je kako je više od 15 posto konzervativnih članova parlamenta tražilo test povjerenja, premašivši cenzus neophodan za pokretanje glasanja. On je rekao da će se glasanje održati u ponedjeljak uvečer između 18 i 20 sati.
Gospodin Brady rekao je kako je u nedjelju obavijestio premijera Johnsona o situaciji i da su se složili da se glasanje održi što je prije moguće.
Prema pravilima, Premijer mora dobiti prostu većinu u glasanju poslanika svoje Konzervativne stranke da ostane njihov lider. To znači da Johnson još ima dobre šanse za opstanak jer njegovi protivnici treba da skupe približno 180 glasova protiv premijera da bi ga svrgli, a ne postoji konsenzus o tome ko bi ga zamijenio.
Ali glasanje će biti tajno, što će omogućiti čak i onima koji javno iskazuju lojalnost da povuku svoju podršku ako to žele. Ako Johnson ne uspije dobiti dovoljan broj glasova, to će otvoriti kandidaturu za njegovu zamjenu na mjestu lidera stranke i premijera.
Unatoč pozivima na ostavku i padu rejtinga, potvrđenog istraživanjem javnog mnijenja, Johnson se snažno borio da pokuša zaustaviti val kritika zbog njegovog ponašanja i da spriječi glasanje o povjerenju. Činilo se da je nekoliko sedmica vođenje rata u Ukrajini isposlovala odgodu pokretanja glasanja.
Uprkos tim naporima, gospodin Brady potvrdio je da je pređen prag od 54 pisma konzervativnih poslanika koji je bio potreban da bi se osiguralo glasanje o nepovjerenju. U ponedjeljak je ministar zdravlja Sajid Javid rekao za BBC da će se premijer Johnson boriti da ostane i apelirao na konzervativne poslanike da se ujedine oko premijera i glasaju za njega.
Posljednji put kada je takvo glasanje o nepovjerenju održano, 2018. godine, uslijedilo je brzo nakon slične objave gospodina Bradyja. Theresa May, tadašnja premijerka, preživjela je glasanje, ali je ipak bila prisiljena podnijeti ostavku nekoliko mjeseci poslije.
Pišući na Twitteru, ministarka vanjskih poslova Liz Truss – koja se smatra potencijalnom nasljednicom gospodina Johnsona – izrazila mu je podršku.
“Premijer ima moju stopostotnu podršku na današnjem glasanju i snažno ohrabrujem kolege da ga podrže”, napisala je. “On je pomogao u oporavku od Covida i podržao je Ukrajinu suočenu s ruskom agresijom. On se izvinio za učinjene greške. Sada se moramo fokusirati na ekonomski rast.”
Međutim, jedan bivši ministar, Jesse Norman, odredio se protiv premijera Johnsona u pismu objavljenom rano u ponedjeljak, rekavši da je premijer “predvodio kršenja zakona u Downing Streetu 10 u vezi s Covidom”, te da je njegov plan da pošalje neke tražitelje azila u Ruandu bio “ružan” potez, “vjerovatno kontraproduktivan i sumnjivog legalan”.
(Izvor: The New York Times)
