Reakcija dr. hfz. Esnafa Begića:

S obzirom na to da decenijama živim i radim u Njemačkoj, intenzivno pratim njenu politiku. Kroz perspektivu njemačke politike posmatram i politiku u Bosni i Hercegovini, iako sam svjestan da to nije uvijek uputno. Konkretan primjer su zadnji Opći izbori iz oktobra ove godine.

Imamo visokog predstavnika koji dolazi upravo iz Njemačke i koji je u Bosni i Hercegovini svojim nametanjem promjena Izbornog zakona, i to samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, napravio jedan politički i ustavnopravni presedan koji u Njemačkoj kao jednoj od najjačih demokratija u svijetu ne bi mogao proći ni pod razno. Koliko god da su namjere visokog predstavnika, uvjetno rečeno, bile dobre, ako su zaista i bile dobre i imale za cilj onemogućavanje blokada u formiranju i djelovanju vlasti, on je ovim činom promjene Izbornog zakona još u toku samih izbora demonstrirao samovolju i proizvoljnost i time je, ustvari, obesmislio izbore.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da postoje uvjerljivi dokazi da je to učinio u suglasju s Hrvatskom vladom, čime je doveo u pitanje svoju nepristranost, ali i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Drugi primjer jeste ignorisanje i poništavanje izborne volje birača. Ona je nametnutim izmjenama Izbornog zakona od strane visokog predstavnika u potpunosti stavljena po strani, ali i isto tako poništena gotovo prisilnim formiranjem matematičke koalicije unutar tzv. probosanskih stranaka – stranaka koje su, ustvari, gubitnici izbora. To se u Njemačkoj nikada ne bi desilo.

Naime, izraz je elementarne političke kulture i pristojnosti da u Njemačkoj izborni gubitnici još u izbornoj noći priznaju svoj poraz i podsjete izborne pobjednike da su od birača dobili mandat, nalog za formiranje vlasti. Poražavajuće je to da u ime te koalicije nastupa političar koji na izborima ne samo da nije osvojio direktni mandat, nego nije uspio osvojiti ni kompenzacijski.

To najviše govori o idejnoj i sadržinskoj slabosti ove grupacije stranaka, o njihovoj neprincipijelnosti, što, po mom mišljenju, može biti vrlo štetno za samu državu Bosnu i Hercegovinu. Konačno, ako je suditi po dosadašnjim medijskim izvještajima, sva dosadašnja postignuća na državnom nivou kao što su NATO integracije, državna imovina i sl. su uspostavljanjem partnerstva iz redova srpskog i hrvatskog naroda po principu ustupaka ozbiljno dovedena u pitanje.

Da su, pri tome, pojedini političari – i političarke – iz tih tzv. probosanskih stranaka pogazili i porekli sve ono što su do sada isticali kao principe svoga djelovanja, pokazatelj je da je ovdje, po svoj prilici, u pitanju gola borba za vlast. Da se zaključiti da je jedina principijelnost koju imaju u svom političkom djelovanju ustvari neprincipijelnost.

I treća stvar koju primjećujem i koja me možda u najvećoj mjeri zabrinjava po pitanju budućnosti države zbog ovakvog formiranja vlasti jeste neobjašnjiva, neshvatljiva i ušiparajuća šutnja probosanske i bošnjačke intelektualne i akademske elite. Izuzme li se tek nekoliko osoba koje su izrazile svoje sumnje u tzv. partnerski sporazum o formiranju vlasti, neshvatljivo je da ne postoji debata, diskusija, pozicioniranje i ocjena ovog sporazuma od onih koji bi po ovome pitanju, po mom mišljenju ne samo trebali nego bi morali imati stav.

Bez obzira na to kakav taj stav u konačnici bio. U općedruštvenom kontekstu, u Njemačkoj je šutnja akademske zajednice prema stranačkopolitičkom i državnopolitičkom djelovanju nezamisliva. Ona je vrlo značajan i važan faktor i neka vrsta korektiva u procesima formiranja vlasti i uopće političkog djelovanja.

 

NAPOMENA: Redakcija sedmičnog lista Stav odgovara na zahtjeve svojih čitatelja koji su nam u više navrata sugerirali da potičemo bošnjačke intelektualce na reakcije s obzirom na tešku i neizvjesnu političku situaciju u kojoj se našao bošnjački narod. Pokušaji obespravljivanja političke volje Bošnjaka, uzurpiranje njihovih pozicija zagarantiranih konstitutivnošću, sumnjivi koalicijski sporazumi koji navješćuju prodaju nacionalnih i državnih interesa, sve veći polaritet između probosanskih stranaka u Bosni i Hercegovini, sve veća sukobljenost i nejedinstvo unutar bošnjačkog društva povod su da potaknemo reakcije bošnjačkih intelektualaca. Oni imaju što za reći i nisu izumrla vrsta, iako ih se proziva za šutnju. Sedmični list Stav će u narodnim brojevima u rubrici Građanski senat donositi njihova mišljenja, izjave, analize i reakcije koje se tiču aktuelnog stanja u državi Bosni i Hercegovini.