Nedavni govor Elzine Pirić, predsjednice PDA, doduše u nuždi jer je njen stvarni predsjednik Mirsad Kukić na američkoj crnoj listi, gdje je na brutalan način izvrijeđala političke oponente izazvao je žestoke reakcije javnosti, ali je izostala reakcija lidera preostalih deset političkih partija s kojim je PDA stao rame uz rame na predstojećim izborima.
Iako je o skandaloznom govoru Elzine Pirić manje-više sve ispričano, posebno je interesatan dio kada Pirić govori o Željku Komšiću, Izbornom zakonu i načinu na koji je izabran član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
- Moramo priznati, mi Bošnjaci smo izabrali Željka Komšića. Nismo smjeli to uraditi. Željko Komšić samo zna lajati na televiziji, ništa više. Je li otišao u Beograd i zaprijetio Vučiću? Nije. Je li otišao u Zagreb? Nije – započela je Pirić i dodala:
- On ne može ni u Ljubuški otići. Nama ne trebaju takvi lideri. Nama trebaju lideri poput Denisa Bećirovića koji će sjesti u prostoriju i razgovarati sa predstavnikom i Banje Luke i Mostara i dogovarati se - kaže Pirić.
Reakcija lidera ostlalih deset stranaka koje sebe nazivaju "opozicijom" na ovakve izjave nije bilo. Šta uostalom znači razgovor sa "predstavnicima" Banje Luke i Mostara, ko su predstavnici Banje Luke i Mostara, je li to u viziji Elzine Pirić o uređenju BiH postoje tri entiteta i jesu li i ostali koalicioni partneri PDA s tim saglasni? Ako je šutnja znak odobravanja, onda jesu.
Činjenica da nisu reagirali na govor Elzine Pirić nije ni iznenađujuća, s obzirom da ovakva retorika o Izbornom zakonu kada se radi o koaliciji ovih 11 stranaka nije ni počela od PDA i Elzine Pirić.
Nije mu prvi put da iznosi takve stavove, ali je svakako upečatljiv bio intervju Fahrudina Radončića za Večernji list od prije nekoliko mjeseci gdje je predsjednik SBB-a zagovarao "legitimno predstavljanje" kakvo zagovara upravo HDZ i Dragan Čović. Kazao je tada da "Hrvati imaju pravo tražiti da biraju svog legitimnog predstavnika", a Željka Komšića je nazvao "SDA projektom". Dakle, Radončić je rekao upravo ono što je i Pirić rekla.
Sa Pirić i Radončićem mišljenje dijeli i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, jedne od ključnih stranaka u formiranju koalicije koja podržava Bećirovića na predstojećim izborima i koja najavljuje zajedničko formiranje vlasti nakon izbora.
Kada su probosanske stranke zatražile reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, Konaković se tome usprotivio, čime je podržao shvatanje Dragana Čovića da se ovlasti Doma naroda FBiH ne smiju mijenjati.
- Nikada nećemo pristati na koncept uređenja Doma naroda FBiH po uzoru na RS. To bi bila apsolutna pobjeda Dodikovog režima koji je etnički očistio manji bh. entitet i potvrda da rade ispravnu stvar. Kratka je pamet predlagača takvog modela - napisao je Konaković na Twitteru, a ova njegova objava svidjela se i Željani Zovko, zastupnici Hrvatske u Evropskom parlamentu koja je također zagovarač "legitimnog predstavljanja" kakvog vidi HDZ i Dragan Čović.
Konaković se usprotivio i tome što su probosanske stranke odlučile kandidirati Hrvate za kantonalne zastupnike, čime se jasno priklonio onima koji zagovaraju da HDZ ima kontrolni paket u Domu naroda FBiH. Konaković je takav potez nazvao "jeftinim političkim poentiranjem". Više puta je izjavio kako smatra da Hrvati trebaju birati svoje "legitimne predstavnike", što će reći HDZ-ovce. Isto to je rekla i Pirić, samo riječima da ne treba glasati za "ove naše Hrvate koji žive ovdje s nama".
Dakle, sudeći prema izjavama lidera stranaka koje zajedno žele formirati vlast nakon izbora u oktobru, pitanje Izbornog zakona moglo bi biti vrlo brzo riješeno, ali u korist HDZ-a i Dragana Čovića s obzirom da je "legitimno predstavljanje" sve češća fraza i na to pitanje blagonaklono gleda veći dio od 11 stranaka koje sebe vole nazvati "opozicijom".
Ni Naša stranka nije "gadljiva" na udovoljavanje HDZ-u, čemu je javnost svjedočila više puta. Uostalom, nije li kandidatura Boriše Falatara 2018. godine za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda išla u korist HDZ-ovom kandidatu Čoviću, a na štetu Komšića?
Nije nepoznanica da je jedan od ključnih ljudi u Našoj stranci, Damir Arnaut, pregovarajući 2018. godine o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, tada državni zastupnik SBB-a Fahrudina Radončića, predlagao je da se primijeni popis iz 2013. godine. Upravo to je model koji je zagovarao i HDZ, a koji bi stranci Dragana Čovića donio sigurnih 12 delegata u Domu naroda Federacije BiH i četiri delegata u Domu naroda BiH. Taj prijedlog bi značio HDZ-ovu trajnu i apsolutnu kontrolu svih procesa u Federaciji i na nivou BiH.
Retorika koalicije koju predvodi SDP, a koja je ideja, kako to tvrdi Pirić, Mirsada Kukića, čovjeka sa američke crne liste, u potpunosti se slaže sa interesima HDZ-a i njihovim zahtjevima kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH.
Do udovoljavanja HDZ-u ih dijeli samo 2. oktobar i glasovi birača.