Dana 27. oktobra moldavski bračni par, koji živi neregularno u Francuskoj, uhvaćen je na djelu dok je prskao Davidove zvijezde po zidovima rezidencije u 10. arondismanu Pariza. Četiri dana kasnije, kada su ga novinari ispitivali o napadu, ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin, koji je u to vrijeme bio u centru jevrejske zajednice u Hauts-de-Seineu, izbjegao je pitanje, istovremeno izražavajući žaljenje što se antisemitizam manifestirao "u obliku radikalnog islama i krajnje ljevice".
Slijedećeg dana, tužitelj je potvrdio umiješanost moldavskog para u slučaj antisemitskih grafita. Tužitelj je također naveo da je ovo krivično djelo, kao i drugi slični slučajevi (250 antisemitskih natpisa u Parizu i njegovim obližnjim predgrađima), izvršeno na zahtjev stranog sponzora. Prema francuskim medijima, obavještajne službe istražuju je li incidente orkestrirala Rusija.
Unatoč ovim otkrićima, muslimani su i dalje žrtveni jarac, posebno za krajnju desnicu. Od napada Hamasa 7. oktobra, Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske priopćilo je da je dokumentiralo 1518 antisemitskih djela i izjava - tri puta više od ukupnog broja za 2022. Bez navođenja dokaza, Jordan Bardella, predsjednik Nacionalnog okupljanja (bivši Front National), pripisuje takav porast antisemitizma navodnom porastu "političkog islama koji se ukorijenio u mnogim susjedstvima".
Abdallah Zekri, član vodstva Francuskog vijeća za muslimansko bogoslužje (CFCM) i predsjednik Opservatorija protiv islamofobije (OCI), osudio je ono što je opisao kao "instrumentalizaciju nasilja na Bliskom istoku za raspirivanje mržnje protiv muslimana" te dodao: "Željeli bismo da nam se daju imena navodnih počinitelja [antisemitskih djela], da nam se kaže jesu li oni doista francuski muslimani, ili bolje rečeno rasisti, aktivisti identitarskih pokreta ili stranci", rekao je Zekri.
CFCM je u priopćenju odbio sudjelovati u maršu protiv antisemitizma i za oslobađanje izraelskih talaca koje drži Hamas, organiziranom u nedjelju 12. novembra na zahtjev predsjednika Senata i Nacionalne skupštine. CFCM je kritizirao "inicijativu koja ne vodi jedinstvu" jer previđa "ponovno oživljavanje islamofobičnih djela u Francuskoj".
Zekri je dodao da su mnoge džamije i muslimani u Francuskoj bili izloženi izravnim prijetnjama, uključujući i vijesti na kanalima i društvenim medijima, gdje se "svakodnevno izražava nesputani izljev mržnje protiv muslimana potpuno nekažnjeno". Na kanalu LCI krajem oktobra, Pascal Perri, komentator, naveo je postojanje "kuskus islamizma" povezanog s "historijskim sukobom" između Jevreja i muslimana.
Arno Klarsfeld, francusko-izraelski pravnik i sudija u Državnom vijeću, ponovio je ove izjave na CNEWS-u, rekavši da trenutni porast antisemitskih djela "dolazi uglavnom od dijela muslimanske populacije". Otišao je i dalje, tvrdeći da "Muslimani, od kojih mnogi rade na gradilištima, imaju pristup eksplozivu, mogu imati pristup vatrenom oružju; kada bi postojao poziv na ubijanje Jevreja, napad bi mogao biti svaki dan."
Kolektiv protiv islamofobije u Europi (CCIE), organizacija sa sjedištem u Belgiji koja je nedavno pokrenula internetsku peticiju upućenu Arcomu, također osuđuje "medijski tretman rezerviran za muslimanske zajednice". Uz govor mržnje, od 7. oktobra zabilježeni su i islamofobni činovi, poput onog usmjerenog na prostorije francusko-turskog kulturnog udruženja u Loiretu, gdje je na zidu stajao natpis "Smrt islamu".
U Cannetu, u Alpes-Maritimes, 17. oktobra, jedna je osoba bila izložena rasističkom napadu dok je išla prema džamiji. Prema riječima advokata Gueza Gueza, koji je preuzeo slučaj, starijeg čovjeka su udarili šakama i čekićem. Napadači su navodno iznosili rasističke komentare, vičući: "Prljavi Arapine, izrezat ću te na komade i poslati u Jeruzalem". Nekoliko dana kasnije, Sabrina Sebaihi, zastupnica koalicije Europe Ecology-Gress-NUPES, otkrila je u objavi na X prijeteće pismo upućeno džamiji u Nanterreu, njezinom rodnom gradu.
Ministar unutarnjih poslova, koji je na kraju i reagirao na incident, najavio je otvaranje istrage. Također je pokušao umiriti francuske muslimane, navodeći da ih država štiti na isti način kao i druge vjerske zajednice. Prema Darmaninu, "postoje dodatna antimuslimanska djela, ali to nije na razini onoga što poznajemo za antisemitizam". Međutim, prema Vincentu Geisseru, istraživaču na CNRS-u i Institutu za istraživanje i studije arapskog i muslimanskog svijeta, povezujući "antisemitizam i islam u susjedstvu" vlasti pridonose stigmatizaciji muslimana.
"Religijska tumačenja propalestinskog opredjeljenja postkolonijalnih generacija pružaju posebno učinkovit i uvjerljiv okvir za tumačenje, tjeskobno povezujući dva 'radikalizma': islamizam i anticionizam, koji bi trebali dijeliti istu mržnju prema Izraelu", objašnjava. Politolog također napominje da "pretvaranje određenih krajnje desničarskih krugova na proizraelsku poziciju" služi kao sredstvo "da se obračunaju s muslimanima" i "konsolidiraju njihovu antiarapsku ideologiju".
Bivša predsjednica Nacionalnog skupa Marine Le Pen hvalila se nakon napada Hamasa da je "Nacionalni skup jedini politički pokret sposoban zaštititi naše sunarodnjake jevrejske vjere od smrtonosne opasnosti koju predstavlja razvoj islamističkog fundamentalizma". Dvanaestog novembra sudjelovala je u maršu protiv antisemitizma.
Predsjednik Reconquesta (stranke krajnje desnice), Eric Zemmour, koji je također marširao, ustvrdio je da je "rast antisemitizma proporcionalan porastu arapsko-muslimanske imigracije".
