Bivši predsjednik Donald Trump ima prednost nad trenutnim predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom u dvije ključne savezne države – Michiganu i Georgiji – i to sa sigurnom razlikom u obje države čije stanovništvo, kako trenutno stvari stoje, ima negativno mišljenje o radnom učinku, političkim stavovima i oštrini sadašnjeg predsjednika, pokazuju nove ankete CNN-a koje je proveo SSRS.
U Georgiji, državi u kojoj je Biden 2020. imao vrlo tijesnu prednost, registrirani glasači kažu da bi više voljeli Trumpa (49 posto) od Bidena (44 posto) za predsjednika. U Michiganu, gdje je Biden pobijedio s većom razlikom, Trump ima 50 posto podrške naspram Bidenovih 40 posto, a deset posto je reklo da ne bi podržalo niti jednog od ova dva kandidata. I u Michiganu i u Georgiji, udio birača koji kažu da ne bi podržali nijednog kandidata je barem jednako velik kao razlika između Bidena i Trumpa.
Čini se da su dva posljednja stanara Bijele kuće najvjerovatniji kandidati svojih stranaka na predsjedničkim izborima sljedeće godine. Trumpova razlika u odnosu na Bidena u hipotetskom nadmetanju značajno je povećana podrškom birača koji kažu da nisu izašli na izbore 2020. godine, pri čemu su ti glasači u anketi išli u Trumpovu korist za 26 bodova u Georgiji i 40 bodova u Michiganu. Oni koji su rekli da su se 2020. godine složili za Bidena zbog dotadašnjeg ponašanja Trumpa, sada idu u Trumpovu korist za 2024. godinu u obje države.
Te brojke nagovještavaju moguće izazove za oba kandidata u dugoj kampanji koja je pred njima. Trumpova prednost počiva na pretpostavci da on može zadržati podršku među nestalnom, politički neangažiranom grupom i uvjeriti ih da glasaju, dok će Biden morati ponovno pridobiti podršku nezadovoljnih bivših pobornika koji pokazuju malo uzbuđenja oko njegove kandidature za reizbor.
Bidenove borbe u obje države u dojmovima birača, o njegovom učinku kao predsjednika i njihovim stavovima o tome kako njegove političke pozicije, sposobnosti razumijevanja njihovih problema, izdržljivosti i oštroumnosti, ne ispunjavaju njihovu sliku idealnog predsjednika. Sveukupno, samo 35 posto u Michiganu i 39 posto u Georgiji je zadovoljno Bidenovim učinkom “na poslu”, pokazuju ankete, a većina u obje države kaže da je njegova politika pogoršala ekonomske uvjete u zemlji (54 posto u Georgiji, 56 posto u Michiganu). Te sumorne brojke djelomično odražavaju i nezadovoljstvo među njegovom bazom – otprilike jedna četvrtina demokrata i demokratski orijentiranih registriranih birača u svakoj državi ne odobrava Bidena, a četiri od deset ispitanih kažu da njegova politika nije pomogla ekonomiji zemlje. Bidenova kampanja radi na uvjeravanju glasača o uspjehu njegove ekonomske agende, s nedavno otvorenim javnim pozivom u Michiganu usmjerenim ka pomaganju malih preduzeća i srednje klase.
Anketa također pokazuje mali konsenzus među glasačima u obje države o američkom postupanju u ratu Izraela i Hamasa, pitanju koje je izazvalo razdor unutar Demokratske stranke s progresivnijim i mlađim demokratima koji su vršili pritisak na Bidena da pozove na prekid vatre. Sveukupno, četiri od deset ispitanika u svakoj državi kaže da SAD čini prave stvari kako bi pomogle Izraelu, s otprilike trećinom da SAD čini previše, dok otprilike jedna četvrtina misli da je to premalo. Međutim, oko polovina birača mlađih od 35 godina u obje države kaže da SAD čini previše (49 posto u Michiganu, 46 posto u Georgiji), više od 20 posto više od udjela onih koji imaju 50 ili više godina (23 posto u obje države).
