Tačno je 18. decembra 1865. godine usvojen 13. amandman kao dio Ustava SAD-a. Ratifikacijom ovog amandmana zvanično je ukinuo ropstvo i odmah je oslobođeno više od 100.000 porobljenih ljudi, od Kentuckyja do Delawarea. Temelj za 13. amandman preuzet je iz Sjeverozapadne uredbe iz 1787. godine.
Ipak, 13. amandman sadržava važan izuzetak u kojem stoji da je držanje ljudi u “prinudnom ropstvu” i dalje dozvoljeno kao “kazna za krivično djelo”, što je ušlo kao praksa u sudski sistem SAD-a. Neki stručnjaci iz oblasti prava kažu da je ovaj izuzetak okončao ropstvo u jednom obliku samo da bi mu se omogućilo da se nastavi u drugom.
Ponekad je ovaj izuzetak okarakteriziran kao glavni kamen u postavljanju temelja za američki sistem masovnog zatvaranja, koji je nesrazmjerno zatvarao crnce.
Dvije godine ranije, na vrhuncu građanskog rata u SAD-u, predsjednik Abraham Lincoln izdao je Proklamaciju o emancipaciji, kojom je proglašeno da su svi crnci držani u zarobljeništvu u državama koje su se pobunile protiv SAD-a (kao članovi Konfederacije Američkih Država) slobodni ljudi.
Međutim, to nije imalo veliki praktičan učinak, budući da je Konfederacija sebe smatrala zasebnom državnom jedinicom i da nije slijedila zakone SAD-a, a proglas nije oslobodio porobljeno stanovništvo u “graničnim državama” koje su bile na strani SAD-a.
U roku od pet godina, Kongres je usvojio 14. i 15. amandman. Ovim amandmanima, među najspornijima na sudovima i dan-danas u pojedinim američkim saveznim državama, omogućeno je državljanstvo, jednaka zaštita i pravo glasa za sve muškarce Amerikance, bez obzira na rasu.
No isto pravo glasa i zaštita neće biti omogućeni ženama svih rasa sve do više od 50 godina kasnije, kada je Kongres usvojio 19. amandman 1919. godine.
