Bivši alžirski predsjednik Abdelaziz Bouteflika umro je prošlog petka u svojoj rezidenciji u Zeraldi, zapadno od Alžira, u 84. godini, više od dvije godine nakon što ga je narodni pokret ili Hirak prisilio da se povuče s vlasti. Bio je predsjednik s najdužim stažom u historiji Alžira, a njegova dva desetljeća na vlasti učvrstila su autokratiju na koju danas alžirsko društvo pokušava odgovoriti najbolje što može.
Rođen u Ouchdi (Maroko), Bouteflika je, prije nego što je postao političar, bio veteran rata za nezavisnost. Godine 1956., sa 19 godina, pridružio se redovima Narodnooslobodilačke vojske, oružanog krila Nacionalnooslobodilačke fronte. S vremenom će postati desna ruka budućeg predsjednika Houarija Boumediena, a nakon nezavisnosti zauzet će različite važne položaje u državi, poput onog ministra vanjskih poslova.
Nakon nekoliko godina u egzilu, vratio se u Alžir krajem 1980 -ih kako bi bio dio mirovnog procesa između vojske i „islamista“ koji će mu donijeti značajnu popularnost.
Bouteflika je postao predsjednik nakon što se, zahvaljujući podršci vojske, nametnuo na izborima 1999. godine. Bio je kandidat za nacionalno pomirenje nakon građanskog rata (1991.-2002.) koji je ostavio više od 200.000 mrtvih i kolektivnu traumu od koje se zemlja još nije oporavila. Bez sumnje, najveće postignuće njegovih dvadeset godina na čelu sudbina Alžira bilo je učvrstiti mir pa je, između ostalog, godine 2000. godine stupio na snagu zakon o građanskom skladu koji je amnestirao 6000 boraca Islamske vojske spasa.
Njegova dva desetljeća predsjedništva neizbrisivo su obilježena autoritarizmom i represijom. Tokom svog mandata morao se stalno suočavati sa kritikama opozicije i grupa za ljudska prava. "Cijelog života Abdelaziza Boutefliku motivirale su dvije opsesije: osvojiti vlast i zadržati je po svaku cijenu", rekao je novinar i biograf rahmetli predsjednika Farida Alilata.
Upravo je taj neodoljivi poriv za moći ubrzao njegov kraj. Iako je bio teško bolestan, jer je 2013. doživio nesreću zbog koje je bio zakovan za kolica, 2014. je pobijedio je na izborima a u februaru 2019. izrazio je želju za novim predsjednički mandatom, petim uzastopni,. Alžirci su to shvatili kao da im se ruga i izašli na ulice demonstrirajući što je dovelo do nastanka Hiraka. Od tada, pa sve dok ih pandemija nije spriječila, desetine hiljada ljudi hrabro su i na ulici tražili kraj vojnog režima i demokratiju.
Konačno, nakon nekoliko sedmica demonstracija u Alžiru i drugim gradovima te zemlje Magreba, u aprilu 2020. Bouteflika je podnio ostavku. Od tada ga više nisu viđali u javnosti, a nakon toga je doživio i moždani udar. Za sve to vrijeme glasine o njegovom zdravstvenom stanju i vijesti o navodnoj smrti bile su skoro pa svakodnevnica.
Bouteflika je pokopan uz državne počasti u nedjelju, a na posljednji mu je ispraćaj stiglo nekoliko visokih funkcionera, na čelu sa predsjednikom Tebunom. Oklopno vozilo ukrašeno cvijećem nosilo je njegov tabut, prekriven državnom zastavom, od Bouteflikine kuće u Zeraldi do groblja el-Alia u prijestolnici Alžiru, gdje je pet njegovih prethodnika pokopano.
