Nesposobnost među muslimanskim državama da nadvladaju svoje različite interese i predstave ujedinjeni front priječi prijeko potrebno rješenje za palestinsku stvar, stav je profesora sociologije, Sayeda Fareda Alatasa. "Većina muslimanskih nacija nije u stanju izvršiti nikakav diplomatski utjecaj u međunarodnom državnom sistemu", rekao je Alatas, malezijski autor i pedagog specijaliziran za dekolonizaciju znanja, islamizaciju znanja, muslimanski intelektualizam i sociologiju islama.
Tu nemoć dokazuje nedavni sastanak Organizacije islamske suradnje (OIC) u Rijadu gdje članovi "nisu mogli čak ni zauzeti jedinstven stav i krenuti s politikom koja bi prisilila Izrael ili njegove saveznike poput Sjedinjenih Država", rekao je Alatas za Daily Sabah na marginama Konferencije o savremenoj muslimanskoj misli koju je organiziralo Predsjedništvo za Turke u inozemstvu i srodne zajednice (YTB) u Istanbulu.
Kada su se okupili u Saudijskoj Arabiji, prredstavnici 57 država članica OIC-a objavilo je zajedničku rezoluciju kojom poziva međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Izrael da zaustavi svoj napad na Gazu i poziva EU da pozove Izrael na odgovornost za ratne zločine. Za Alatasa, rezolucija ili poziv na prekid vatre ovdje nije nužna, ali "prisiljavanje" jest. "Muslimanske vlade moraju biti u stanju prisiliti SAD, na primjer, da odustane od prodaje oružja ili pružanja milijarde pomoći Izraelu", rekao je Alatas. Zaljevske države snažno ulažu u SAD i njegove saveznike; sa druge strane Turska je članica NATO-a gdje ima obaveze a Iran kao antiimperijalistička zemlja se često sukobljava s arapskim državama. “Postoji problem različitih ideologija određenih političkim, ekonomskim interesima”, rekao je profesor. "A te države nisu u stanju nadići te razlike kako bi došle do zajedničke vizije."
Požalio se na nedostatak podrške međunarodne zajednice i pomoći muslimanskog svijeta za Palestince koji se "bore u 80-godišnjem ratu za nezavisnost i državnost od kolonijalne države kao što je Izrael". “Kriza u Gazi upravo je jedan od nekoliko drugih ratova”, istakao je.
Vjeruje da je budućnost palestinskog grada i dalje neizvjesna s obzirom na to hoće li se vratiti u polusamoupravu ili će ga ponovo okupirati Izrael, “ali ogromna podrška Palestincima koju danas nalazimo na Zapadu odražava se na raspoloženje Zapada u pogledu sukoba. Nadamo se da bi ovaj pritisak zapadnih ljudi mogao promijeniti politiku zapadnih vlada", rekao je Alatas. Što se tiče porasta islamofobije, u poređenju sa masovnom podrškom Palestini na Zapadu, Alatas je kazao da je trend "naravno loš, ali sasvim prirodan" i paralelan je sa sličnim porastom antisemitizma u vezi s ratom u Gazi.
"Ove ksenofobične ideje prisutne su desetljećima među zapadnjacima", istakao je. “Svako malo se ponovo pojave kad se dogode određeni događaji poput ovoga što se sada događa. Dakle, jedino što mogu predložiti je da bi trebali postojati jaki zakoni koji štite ljude od govora mržnje i nasilja.” U EU postoje zakoni protiv govora mržnje, ali se za njih kaže da imaju neuravnoteženost, dodao je Alatas, jer štite Jevreje od antisemitizma, ali ne nužno i muslimane od islamofobije. "Živimo u svijetu koji je još uvijek vrlo kolonijalan", nastavio je Alatas.
Istakao je "snažnu kolonijalnu orijentaciju" u stvaranju kulture i znanja na globalnom jugu iako je regija politički dekolonizirana. Postoje napori različitih varijanti muslimanskih pokreta da se postigne određena nezavisnost ili autonomija za muslimanski svijet, prema Alatasu. “Mnogi pokreti općenito su imali za cilj osigurati vojnu i ekonomsku nezavisnost i samodostatnost od sila imperijalizma i osloboditi muslimanske zemlje od autoritarnih ili totalitarnih vlada”, rekao je. "Ali u većini slučajeva nisu uspjeli. I u nekim slučajevima gdje su islamski pokreti uspjeli doći do državne vlasti, pokazali su se totalitarnim ili diktatorskim poput režima koje su zamijenili. Zaista imamo krizu u svojim rukama”, rekao je Alatas.
Sugerirao je da postoji lekcija koja se može naučiti iz predmoderne prošlosti, odnosno Abbasijevog razdoblja kada su znanost, tehnologija i kultura cvjetale “jer se muslimanski naučnici, umjetnici i drugi sektori nisu oslanjali na vlade i umjesto toga su gradili svoje vlastite institucije temeljene na dobrotvornim donacijama. Ovo bi mogao biti model koji bismo trebali slijediti, a ne ovisiti o našim vladama", rekao je.
Alatas proučava filozofiju arapskog sociologa iz 14. stoljeća Ibn Halduna, općepriznatog kao jednog od najvećih naučnika srednjeg vijeka. Njegovo istraživanje bavilo se problemom eurocentrizma i orijentalizma, te njihovim utjecajem na stvaranje znanja u nezapadnom svijetu, uključujući ušutkavanje nezapadnih ideja, koncepata i mislilaca.
Prvog dana Konferencije o suvremenoj muslimanskoj misli Alatas je održao seminar na temu "Dekolonizacija društvenih znanosti i muslimanska intelektualna tradicija".
Konferencija, koju je organiziralo Predsjedništvo Turaka u inozemstvu i srodnih zajednica (YTB), bila je dvodnevni događaj koji je nastojao analizirati savremena pitanja koja utječu na muslimanske zajednice širom svijeta i produbiti razumijevanje suvremene muslimanske misli. Istraživači iz cijeloga svijeta raspravljali su o zapadnoj kulturnoj hegemoniji, kolonijalizmu i posljedičnim političkim, društvenim i ekonomskim pokretima te islamskim pokretima koji su rasli kao odgovor.
Na konferenciji je također premijerno predstavljena zbirka knjiga od 11 svezaka pod nazivom “Projekat savremene muslimanske misli” kojoj je Alatas također doprinio jednim poglavljem. Prve četiri knjige zbirke, objavljene 2020., koncentriraju se na ideje iz Turske, Egipta, Irana i indijskog potkontinenta. Drugi kvartet pokriva savremena znanja o muslimanskim zajednicama iz sjeverne Afrike, jugoistočne Azije, Balkana, zapadne Evrope i SAD-a.
Posljednje tri knjige u seriji, koje su sada izašle, ističu moderne sklonosti i razvoj iz turskog svijeta, arapskog svijeta izvan Egipta i Sjeverne Afrike, kao i subsaharske Afrike.
