Mohamed VI bio je u svojoj vili u blizini Eiffelovog tornja u Parizu, kamo je stigao sedam dana ranije u privatnu posjetu, kada je kataklizma potresla Visoki Atlas u jedanaest i jedanaest ujutro. Nekoliko sati nakon zemljotresa magnitude 6,8 koji je razorio desetine sela u podnožju planinskog lanca, u jednom od najsiromašnijih područja Maroka, južno od turističkog grada Marakeša, izbrojano je oko 3.000 mrtvih.

Dan kasnije monarh alavitske dinastije već se vratio u Rabat kako bi predsjedao sastankom kriznog kabineta u Kraljevskoj palači. Vladar se nije obratio svom narodu. Tri dana kasnije, Mohamed VI je posjetio nekoliko ljudi ozlijeđenih u zemljotresu u bolnici u Marakešu. Na slikama državnog televizijskog kanala SNRT viđen je kako ljubi i grli neke od njih te daje krv. Ali nastavio je šutjeti. A 48 sati kasnije ponovo je vodio radnu sjednicu u Rabatu za obnovu ili popravak više od 50.000 domova pogođenih zemljotresom.

Za razliku od svog oca Hasana II, koji je vladao između 1961. i 1999. godine i volio davati izjave pred kamerama, Mohamed VI javno govori samo četiri puta godišnje. Na obljetnicu njegova ustoličenja, u julu; na dan sjećanja na progonstvo njegova djeda Mohameda V. u augustu; na godišnjem otvaranju Parlamenta, u oktobru i u spomen na početak Zelenog marša stotina hiljada Marokanaca u Zapadnoj Sahari 1975. godine, koja je tada bila pod španskom kolonijalnom upravom, svakog novembra.

Od svog dolaska na prijestolje u julu 1999. godine, kralj je u središtu države zbog svojih širokih izvršnih ovlasti, u kojima zadržava direktnu kontrolu nad odbranom, sigurnošću i diplomatijom. Također i o islamskim poslovima, u svojstvu reisa, kao vjerski poglavar. Milione eura koncentrirao je u sektorima kao što su bankarstvo, građevinarstvo, turizam. Njegov luksuzni privatni dvorac u Parizu prije tri godine koštao ga je oko 80 miliona eura.

U gotovo 25 godina na prijestolju, Mohamed VI je napravio neke dobre diplomatske napretke u korist svoje zemlje, poput onih koji su doveli do priznanja njenog suvereniteta nad Zapadnom Saharom od strane Sjedinjenih Država, u decembru 2020. i od strane Izraela, u julu ove godine. Mohamed VI je također poduzeo strategiju reintegracije svoje zemlje u Afričku uniju 2016. godine koju je njegov otac, Hassan II, napustio 1984. nakon pristupanja Arapske demokratske republike Sahrawi koju je proglasio Front Polisario.

Transformacija zemlje Magreba od 1999. godine očita je u modernizaciji infrastrukture kao što su mreža autocesta, brzi voz Tangier-Casablanca ili superluka Tanger Med kao i razvoj vodećih industrijskih sektora, poput montaže automobila, te širenja marokanskih bankarskih, osiguravajućih ili telekomunikacijskih kompanija u afričkim zemljama.

Paralelno s pojavom srednje klase u velikim gradovima, ekonomske i socijalne nejednakosti nisu prestale rasti među ugroženim ruralnim stanovništvom i urbanim periferijama. Izvještaj o novom razvojnom modelu, koje je naručio kralj 2019. godine, po završetku dva desetljeća svoje vladavine, otkrio je "pogoršanje nejednakosti" odražavajući da je najbogatijih 10% stanovništva gomilalo 11 puta više bogatstva. Stopa nepismenosti iznosi 24 posto. 77,3% Marokanaca radi u neformalnoj ekonomiji, prema podacima Svjetske banke.

Sada je snažan zemljotres koji je poharao područje Visokog Atlasa, koji će ući u anale historije te zemlje Magreba kao najintenzivniji i drugi najsmrtonosniji, s gotovo 3000 mrtvih, potresao i temelje Muhamedove vladavine. Odsutnost kralja, koji je u trenutku zemljotresa bio u Parizu, isprva je zaustavila odgovor Uprave za pomoć žrtvama. Visoka koncentracija moći u njegovim rukama koju mu Ustav iz 2011. daje — iako je delegirana na njegove savjetnike u kraljevskom kabinetu i ministre za suverenitet, koje monarh izravno imenuje — značila je sporo donošenje odluka vezanih za pomoć ugroženima.

Sedmicu nakon zemljotresa Maroko se suočava s gorkom stvarnošću. Rekonstrukcija bi mogla koštati i do devet milijardi eura, 8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema procjeni digitalnog portala Le Desk na temelju podataka Geološkog instituta Sjedinjenih Država. Trošak će gotovo isključivo snositi državna blagajna kroz vanredni fond. Zemljotres koji je potresao Tursku u februaru i ostavio trag od 50.000 mrtvih izazvao je štetu procijenjenu na oko 32 milijarde eura.

U četvrtak je odobren program pomoći za 50.000 pogođenih domova u pet provincija. Kretat će se između 80.000 dirhama (7300 eura) i 140.000 dirhama (12.800 eura) ovisno o tome je li šteta djelimična ili potpuna. Jesen vreba u planinama visokog Atlasa. Vlada je također osigurala pomoć od 30.000 dirhama (2.700 eura) po porodici za hitno preseljenje beskućnika u privremene smještaje, poput montažnih kuća ili baraka kako bi se mogli zaštititi od hladnoće i kiše.

Maroko je također naredio popis djece koja su ostala bez roditelja nakon što su izgubila cijelu porodicu kako bi ih se uključilo u programe usvajanja. Osim toga, posebnim zakonom bit će im ponuđena zaštita države. Država je dozvolila da spasilački timovi iz nekoliko zemlaja dođu pomoći u spašavnu i potrazi zapreživjelima i tijelima poginulih.

Poput Francuske, Alžir, koji je prekinuo diplomatske odnose s Marokom prije dvije godine, pripremio je pomoć za Maroko. Tri velika transportna aviona ostala su parkirana u vojnoj bazi Bufarik, 40 kilometara jugozapadno od Alžira, s alžirskim vatrogasnim i medicinskim spasilačkim timovima, kao i tonama humanitarne pomoći, čekajući odobrenje. Zeleno svjetlo iz Rabata nikad nije stiglo.