Nedavno je njemačka kancelarka Angela Merkel podržala inicijativu za uspostavljanje Zajedničkog tržišta zemalja Zapadnog Balkana. Istu ideju podržava i američka administracija. Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavljuje da nema ništa protiv inicijative predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame “Otvoreni Balkan”.
Obje inicijative su dosta slične, ponekad ih je teško i razlikovati. Ono što je sigurno jeste da se o ideji “Otvoreni Balkan” malo šta zna, samo da ona podrazumijeva “Balkan bez granica”. Svako kome je Srbija susjed s pravom može biti sumnjičav prema takvoj ideji, a i činjenica da nema jasnih i relevantnih informacija o ovoj inicijativi poziv je na oprez. Srbija bi tu bila najveća ekonomija koja će imati najviše koristi od takvog projekta, ostale zemlje mogu kupiti mrvice. Nema nikakve garancije da će to biti partnerstvo na ravnopravnim osnovama.
Za Bosnu i Hercegovinu ideja integracije sa Srbijom u uvjetima u kojem jedan dio države sanja pripajanjem Srbiji uopće nije dobra, jer sutra možemo poželjeti izaći iz takvog aranžmana, a nećemo moći jer bh. parlament može doći u situaciju kakva je trenutno, kada mu entitetski zastupnici blokiraju rad.
Sa durge strane, zajedničko tržište zemalja Zapadnog Balkana koje uključuje sve zemlje Zapadnog Balkana, ideja je koja je plasirana iz Evropske unije. Podrazumijeva integraciju na ravnopravnim osnovama, sa jasnim i precizno definiranim pravilima i procedurom kao što je bio slučaj i prilikom formiranja zajedničkog evropskog tržišta.
Mora se znati da je zajedničko regionalno tržište proces koji se već odvija. Čuven je rezultat procesa smanjena cijena roaming usluga u zemljama Zapadnog Balkana. U narednom periodu trebalo bi da nastane “regionalni trgovinski prostor” koji uključuje slobodan protok robe, usluga, kapitala i ljudi, uklanjanje prepreka i smanjenje troškova i vremena potrebnog da se roba, usluge, kapital i ljudi slobodno kreću širom regiona. Zatim skraćenje čekanja na granicama za 70%, što podrazumijeva zelene koridore i zelene trake u okviru šest ekonomija Zapadnog Balkana i sa EU; uklanjanje prepreka koje radne dozvole predstavljaju za unutarkompanijske transfere i pružaoce usluga, uključujući i odabrane profesije među svim ekonomijama Zapadnog Balkana; diplome/certifikati i stručne kvalikacije priznate svuda u regionu.
Drugi segment je “uspostavljanje regionalnog tržišta e-trgovine”, što podrazumijeva slobodno kretanje širom Zapadnog Balkana uz ličnu kartu, niže bankarske takse za plaćanja i prenos novca između šest ekonomija Zapadnog Balkana. Treći segment zajedničkog tržišta je “investiciona politika zasnovana na EU standardima”, a četvrti regionalni industrijski inovacioni prostor”.
Koliko je Evropska unija odlučna da uspostavi zajedničko regionalno tržište, pokazuje i to da planira uložiti devet milijardi eura bespovratnih sredstava u regiju, te 20 milijardi eura investicija.
