Postoji jedna slika koja je zauvijek urezana u mozak Hane Stolzer. Riječ je o fotografiji koja je objavljena na društvenim mrežama od 10. oktobra. Prikazivala je hiruršku tablu u bolnici u Gazi gdje su doktori pratili operacije.
Na njemu je bila jednostavna poruka, ispisana velikim slovima i plavim mastilom: „KO OSTANE DO KRAJA, PRIČAĆE PRIČU. UČINILI SMO ŠTO SMO MOGLI. ZAPAMTITE NAS."
Zbog tih snažnih riječi Stolzer je zastala. „Kako možeš da gledaš na to, a da ne budeš pokrenut na akciju?“ ona je rekla.
Dana 10. januara, ta fotografija je korištena kao dokaz na Međunarodnom sudu pravde gdje je Južna Afrika optužila Izrael da je prekršio Konvenciju o genocidu u svom neprekidnom bombardovanju i opsadi Gaze od 7. oktobra. Odmah nakon što je prikazana slika hirurške ploče, uslijedila je još jedna, a ta slika je pokazala da je hirurška ploča uništena.
"Sada vidim koliko su strašne okolnosti za Palestince i koliko je to u direktnim rukama Izraela, kao i koliko je to u direktnim rukama Sjedinjenih Država koje podržavaju Izrael", rekao je Stolzer za Middle East Eye.
Stolzer je 24-godišnja američka Jevrejka koja ponosno podržava slobodnu Palestinu. Ona je jedna od hiljada Jevreja koji vjeruju da je Izrael uključen u genocid nad palestinskim narodom. Mnogi poput nisu imali ovakve stavove ranije. Ona kroz odrastanje nika nije učila pravu historiju Palestine. Pohađala je hebrejsku školu i od malena su je učili da je Izrael sveta zemlja samo za Jevreje. Sjeća se kako je bila u školi i učila o holokaustu i pitala se: „Zašto niko ništa nije uradio? Zašto se niko nije oglasio?” Sjeća se kako je stajala na bimi, platformi sinagoge, na svojoj bat micvi i ponavljala vrijednosti Tore, "Poštuj bližnjega svoga".
Hirurški odbor u bolnici u Gazi gdje bi doktori pratili operacije, 10. oktobra 2023.
“Danas, upravo sada, za mene, biti američki Jevrej znači ustati protiv izraelske vlade i ustrajati na vrijednostima koje su nam usađene još od hebrejske škole. Biti Jevrej znači proširiti suosjećanje, empatiju i ljudskost, za sve, bilo da se nalaze u DC-u ili New Yorku ili Gazi”, rekla je.
U decembru 2019., ona je otišla na prvo putovanje u Izrael.
Birthright Israel, koji se često naziva jednostavno kao Birthright, nudi besplatno desetodnevno putovanje do Izraela, sa zaustavljanjem u Jerusalemu i okupiranoj Golanskoj visoravni, između ostalih mjesta. Mladi jevrejskog porijekla, starosti između 18 i 26 godina, imaju pravo na putovanje koje plaća država Izrael i donatori.
„Bilo je mnogo propagande“, rekla je. Ona je objasnila da su se Palestinci, dok je razgovarala sa njima na putovanju, zalagali za mir i rješenje dvije države. Ona je rekla da je sada očigledno da oni na putovanju nisu bili u kontaktu s ljudima iz Palestine koji bi im mogli reći pravu stvarnost onoga što Izrael radi.
„Bila je to najočišćenija verzija 'obje strane'," rekla je.
Stolzer je odvojila svoje vrijeme da nauči historiju Palestine i njenje okupacije. Saznala je o stotinama hiljada Palestinaca koji su bili prisilno raseljeni tokom Nakbe 1948. godine, ili onoga što je na engleskom poznato kao "katastrofa". Saznala je za djecu koja su ostala bez roditelja i roditelje koji su ostali bez svojih beba. Čitala je članke novinara direktno iz Gaze, godinama prije 7. oktobra.
“Mislim da bih prije bio ponosan i glasan kada bih rekla: 'Treba nam rješenje s dvije države'. Ali nije tako. Moje shvatanje se promjenilo. Imam mnogo više informacija nego ranije”, rekla je.
Kao i mnogi drugi, Stolzer je dobila mnogo odbijanja od svoje zajednice. Ponekad se trudi se da ih upozna sa pravim činjenicama, ali brzo dolazi do pitanja ima li smisla.
Stolzer je objasnila da je svjesna onoga što jevrejski studenti uče o Gazi u Izraelu i izvan njega. Kaže da je svjesna onoga što su im govorili cijeli život. „Takođe znam da sjedim u Washingtonu u svom udobnom stanu s ratom tako daleko od vlastite kuće.” Članovi njene jevrejske zajednice su joj rekli da je "slijepa" na svoju religiju - nešto sa čime se u potpunosti ne slaže. „Suočila sam se sa animozitetom jevrejske zajednice“. Kaže da odbija da šuti. Kao Jevrejka u Americi, ona smatra da je važno da progovori.
“Ti ratni zločini se vrše u ime moje sigurnosti i moje vjere. I to me zaista vrijeđa jer je suprotno svemu što sam ikad znala da o judaizmu. Ako sigurnost dolazi na račun uništenja druge populacije, onda ta sigurnost nije zaslužena i nije vrijedna cijene.”
Ono što Stolzeru najviše smeta, je to što se u jevrejskoj zajednici pozivaju na strah od genocida nad jevrejskim narodom. Oni pominju antisemitizam i kako postoje ljudi koji žele da ubijaju Jevreje, a iako zna da u tome ima istine, rekla je da to nije potpuna istina.
"Oni koriste hipotetički genocid da opravdaju stvarni genocid", rekla je ona.
“Izrael nije jednak judaizmu. Antisemitizam nije jednak pro-palestinskom stavu. Ljudi podržavaju Palestinu ne zato što žele da protjeraju Jevreje. Oni podržavaju Palestinu jer zaslužuje da bude slobodna.”
Učenje historije Palestine
Carly Shooster je 28-godišnja Jevrejka sa Floride. Redovno prisustvuje protestima u Gainesvilleu na Floridi, koje predvodi njen palestinski kolega, nedjeljom na uglu glavne raskrsnice u njenom fakultetskom gradu. Automobili koji prolaze često trube u znak podrške ili vozači podižu ruke i zastave. Međutim, oni su također bili izloženi verbalnim napadima i maltretirani zbog toga što su Jevreji. Jednom je neko povikao da će pobiti sve Jevreje. Ali ipak, svake nedjelje, Shooster dolazi na skup i skandira za slobodnu Palestinu.
Kao i Stolzer, Shooster je pohađala hebrejsku školu i putovala je u Izrael kada je bila na koledžu. Najveći dio njenog obrazovanja o jevrejskom nasljeđu bio je usredsređen na holokaust. Njeno putovanje u ono što ona naziva “hladnim, čvrstim činjenicama izraelske okupacije Palestine” započelo je prije mnogo godina knjigom Jutra u Dženinu, Susan Abulhawe, koja daje mučan portret palestinske stvarnosti ispričanu kroz fikciju. Nedavno je završila čitanje knjige Ilana Pappea Etničko čišćenje Palestine i preporučuje je svima.
Od 2014. godine, mnogi Jevreji u njenoj zajednici, uključujući i one u njenoj porodici, optužuju je da je Jevrejka koja mrzi sebe. Rečeno joj je da nije obrazovana; da Izrael daje struju i vodu Gazi; i da postoji „milion drugih arapskih država. Zašto Palestinci jednostavno ne odu u jednu od njih?”
Carly Shooster (lijevo) na pro-palestinskom protestu na Floridi, 10. decembra 2023. (Supplied/MEE)
Što dalje Shooster čita historiju Bliskog istoka, to više kaže da je uvjerena da su cionizam i Izrael vojne strategije za osiguranje zapadnog uporišta na Bliskom istoku. „Nasilje koje je ovo izazvalo nad domorodačkim stanovnicima ove zemlje je neoprostivo i treba ga osuditi“, objasnila je ona. Za Shoostera, biti Amerikanac Jevrej danas znači biti aktivan anticionista. To znači da se oslobodi Izraela na bilo koji način. To znači prakticirati judaizam sa prijateljima i porodicom. To znači voljeti svoju porodicu uprkos njihovoj nesposobnosti da prozre vlastiti cionizam.
„Duboko sam posvećena tome da budem najbolja kćerka, prijateljica, zaposlenica, umjetnica i učiteljica koju mogu – i ta posvećenost je neraskidivo povezana sa mojim jevrejskim porijeklom. Moj humor je povezan sa mojim jevrejskim porijeklom. Način na koji jedem, pričam, smijem se, borim, svi ovi aspekti mene su tako jevrejski, tako aškenaski”, rekla je.
„Ne želim da budem drugačije, zbog toga što ću i dalje biti posvećena anticionizmu i nastaviti da praktikujem praznike, tradicije i porodične veze putem ove veze.”
Izrael i jevrejsko-američki identitet
Prema Jewish Voice for Peace (JVP) - koji sebe opisuje kao najveću progresivnu jevrejsku anticionističku organizaciju na svijetu - sve više američkih Jevreja, i mladih i starih, "je anticionistički više nego ikada prije".
"Jewish Voice for Peace" je anticionistička organizacija (i postoji od 2019.) i vrlo smo glasni o tome", rekla je Sonya Meyerson-Knox, direktorica komunikacija JVP-a za Middle East Eye.
Knox je objasnio da se od 7. oktobra JVP udvostručio ili više u smislu članstva, pristalica, pratilaca i ljudi koji su se jednostavno prijavili da poduzmu akciju.
"Vidimo više interesovanja za to šta je cionizam i šta znači biti anticionista nego ikada ranije."
U anketi iz 2022. godine, kada je cionizam definisan kao "vjerovanje u privilegiranje jevrejskih prava nad nejevrejskim pravima u Izraelu", 69 posto američkih Jevreja je reklo da su vjerovatno ili definitivno nisu cionisti.
Rachel Liberty, glasnogovornica IfNotNow (INN) NYC - američke jevrejske grupe koja se protivi izraelskoj okupaciji Palestine - vjeruje da se situacija okreće, jer sve više Židova odbija prihvatiti bezuvjetnu vojnu podršku i finansijsku pomoć Izraelu.
"Godinama je INN radi na motivisanje Jevreja svih uzrasta u borbu za okončanje okupacije i sistema aparthejda u Palestini", rekao je Liberty za MEE. Ona je objasnila da je u posljednjih nekoliko mjeseci INN vidio val podrške među mladim Jevrejima u SAD za trajni prekid vatre i oslobođenje Palestine.
"U posljednjih nekoliko mjeseci sve više ljudi se budi zbog nepravde koju je počinila izraelska vlada", rekao je Liberty. "U New Yorku su se mladi Jevreji masovno pojavljivali kako bi podigli svoj glas uz Palestince."
Ortodoksni jevrejski rabin prisustvuje skupu podrške Palestincima ispred Barclays centra u Brooklynu, New York, 7. novembra 2023. (Kena Betancur/AFP)
Prema Brookings institutu, čak i prije 7. oktobra postojale su izrazite generacijske razlike u stavovima Amerikanaca prema Izraelu, koje se ogledaju u razlikama između starijih i mlađih Amerikanaca Jevreja. U martu 2023., Gallup je otkrio da među Demokratama simpatije na Bliskom istoku sada više imaju Palestinci nego Izraelci, 49 posto naspram 38 posto.
Stariji Amerikanci imaju povoljnije stavove prema Izraelu od mlađih. U anketama koje je proveo Brookings, 61 posto onih u dobi od 18 do 29 godina ima pozitivno mišljenje o palestinskom narodu. Na pitanje da li su naklonjeni izraelskom narodu, 56 posto je odgovorilo potvrdno. Među osobama od 30 do 49 godina, na pitanje da li se osjećaju blagonaklono prema izraelskom narodu, 65 posto je odgovorilo potvrdno. Na pitanje da li se osjećaju blagonaklono prema Palestincima, 55 posto je odgovorilo potvrdno.
Geoffrey Levin, asistent profesora bliskoistočnih i jevrejskih studija na Univerzitetu Emory i autor knjige Naše palestinsko pitanje: Izrael i američko jevrejsko neslaganje, 1948-1978, osporava dpminantni narativ o generacijskoj podjeli.
On smatra da je pogrešno tvrde da drugačiji stav mlađe generacije potiče od njihove "udaljenosti" od Izraela i nedostatka znanja o tome. Ali on vjeruje da ova generacija američkih Jevreja ima daleko veću izloženost i manju distancu prema onome što se događa u Izraelu i Palestini, nego bilo koja prije nje.
Geoffrey Levin je docent za bliskoistočne i jevrejske studije na Univerzitetu Emory (Supplied/MEE)
Promjena stava kod mladih dolazi od putovanja u regiju, oslanjanja na nove medijske izvore, kulturne interakcije, obrazovne resurse i razgovore sa Palestincima i Izraelcima kako u zemlji tako i u inostranstvu.
“Mislim da takvo izlaganje može i humanizirati Palestince i upoznati lijevo orijentirane američke Židove sa ekstremnom desnicom Izraela, od koje se žele distancirati kroz izjave i protestne akcije”, rekao je.
On je objasnio da od 1940-ih Izrael igra centralnu ulogu u američkom jevrejskom identitetu i da je za mnoge neortodoksne Jevreje cionizam važan za njihovo jevrejstvo kao i većina religioznih običaja.
„Da li naš status manjine i historijski potlačenog naroda nosi univerzalističku poruku koja se odnosi na Palestince – ili to znači da moramo dati prioritet zalaganju za Jevreje u inostranstvu, uključujući Izraelce, jer inače niko drugi neće?” pita Levin.
„Pretpostavljam da bi većina američkih Jevreja rekla da su i jedno i drugo važno, ali postoji velika rasprava o tome kako ih uravnotežiti. Jedinstveni smo u uvjerenju da kada kažemo 'nikad više' to mora uključivati Palestince. Znamo da nas naša voljena jevrejska tradicija poziva da se zauzmemo za pravdu gdje god da živimo. Od naših predaka koji su pretrpjeli pogrome i genocid, naučili smo da istrajemo i ustrajaćemo dok Palestina ne bude slobodna", rekao je Knox.
'Svalio sam krivicu na Hamas'
Aktivizam, međutim, ne dolazi bez intenzivne kritike. Za neke to dolazi iz njihove zajednice.
Tova Chatzinoff-Rosenfeld je 30-godišnja Jevrejka iz Njujorka koja sebe opisuje kao cionistkinju. Za nju, cionizam je definiran kao vjerovanje da Izrael ima pravo na postojanje kao država. To znači da ima domovinu u koju treba otići i vezu s tim mjestom gdje „pripada“.
Ona vjeruje da njen jevrejski identitet utiče na njene stavove o ratu u Gazi i njenu punu podršku Izraelu. Razlog zašto joj je stalo je zato što je Jevrejka, objasnila je. “Ti ljudi su zaista moji ljudi.”
Odrasla je čitajući priče u Tori o Jevrejima koji pokušavaju da dođu do Izraela. I to je oblikovalo mnoge njene političke stavove.
“Cijeli moj identitet je moje jevrejstvo. Srce me boli za moju braću koja žive u opasnosti, koja su ubijena, koja su taoci”, rekla je ona.
“Srce me boli i za sve nevine ljude s obje strane. Ali naravno, svaka osoba će osjetiti afinitet prema svom narodu. A ja sam Jevrej. Izraelci su Jevreji.”
U oktobru, kada je preko hiljadu demonstranata, većinom Jevreja, ispunilo Grand Central Terminal na Menhetnu, pozivajući na prekid vatre, Rosenfeld je to smatrala uznemirujućim.
“Ne tvrdim da govorim u ime svih Jevreja i ljuti me kada se ljudi pokušavaju pretvarati da govore u ime svih Jevreja. Kada na kraju, oni samo govore u svoje ime i u ime nekoliko svojih prijatelja ili kolega.”
„Ne znam kako neko kao Jevrejin može da kaže stvari za koje zna da će ili dovesti do smrti drugog Jevreja ili dozvoliti da se dogodi smrt drugog Jevrejina“, rekla je ona.
U posljednjih nekoliko mjeseci, JVP je bio predmet prijetnji i zastrašivanja zbog nedvosmislene podrške palestinskom narodu. Više članova organizacije bilo je izloženo slučajevima doxxinga, a neki su čak primili i nasilne prijetnje. Bilo je primjer prijava poslodavcima, pokušavajući da ih otpuste zbog njihovih anticionističkih stavova.
"Bilo je nevjerovatno bolno čuti pitanja o samom našem jevrejstvu ili nastojanjima svjedoka da nas ekskomuniciraju iz samog judaizma - uključujući članak u Jerusalem Postu u kojem se tvrdi da članovi Jewish Voice for Peace nisu Jevreji", rekao je Knox.
Ona je rekla da pristalice izraelske vlade izgleda vjeruju da postoji samo jedan način da se bude Jevrej: nedvosmislena podrška državi Izrael. Dodala je da su i naslijeđe jevrejske institucije i pojedinci pokušali da izbrišu bogatu jevrejsku tradiciju debate u korist "uskogrudne podrške etničkom čišćenju, aparthejdu i genocidu".
Knox kaže da sve dok cionizam postoji, bit će je Jevreja koji mu se protive.
"Naša tradicija nam govori da je 'pikuach nefesh', spašavanje života, najsvetija obaveza u judaizmu. Protestujemo da zaustavimo krvoproliće, da spasimo što više života i pozivamo na snažan i trajni mir utemeljeno na pravdi za sve."
ICJ saslušanja u Hagu
Jonas Nelson je 21-godišnji student četvrte godine koji pohađa koledž Oberlin u Ohaju. Četvrtak i petak proveo je prateći ročišta Međunarodnog suda pravde. Nelson je bijeli Jevrej koji živi u SAD. Njegova porodica je iz Južne Afrike i potrošila je većinu svog novca da napusti zemlju tokom ere aparthejda.
Objasnio je da je za njegovu porodicu bilo veoma ponosno vidjeti naciju na koju gledaju s “ekstremnim ponosom jer se otrgla od aparthejda, podržavajući Palestinu i mnoga različita mjesta koja su bila podvrgnuta genocidu, oblicima aparthejda i etničkom čišćenju”.
Nelson nije odgajan u jevrejskoj tradiciji. Slavio je sve glavne jevrejske praznike, ali to što je Jevrejin nikada nije bilo centralno u njegovoj porodici. U srednjoj školi, Nelson je pohađao kurs historije Bliskog istoka koji se fokusirao na „obje strane“. Kako je srednja škola prolazila, sjeća se da je upoznao više ljudi, naučio više o historiji i ušao u rasprave sa cionistima. Tada je shvatio jedinstvenost Izraela i Palestine u američkoj politici.
“Naišao bih na mnoge ljude i pričao o Black Lives Matter i slagali bismo se cijelo vrijeme. Ali kada je u pitanju Izrael, oni su postavili sve vrste odbrane o tehnološkoj sposobnosti i o tome kako trebamo braniti Izrael bez obzira na sve”, prisjetio se on. U svom kampusu, Nelson je pomagao u vođenju protesta i drugih oblika aktivizma kao dio novoformirane organizacije pod nazivom Jevreji za Palestince - koju škola nije ovlastila.
Za Nelsona, biti Amerikanac Jevrej znači imati obavezu razumijevanja da je Amerika nacija imigranata. “A mi smo dio religije koja je migratorna i dijasporska”, rekao je."Biti Amerikanac Jevreja znači shvatiti da su mnogi od nas došli ovamo suočeni sa ugnjetavanjem i došli su ovamo suočeni sa etničkim čišćenjem", rekao je. “To je razumijevanje uloge potlačenih ljudi koje mogu preuzeti u jednom danu kada postanu tlačitelji.”
On je objasnio da je važno priznati da judaizam nikada neće biti Izrael i Izrael nikada neće biti judaizam. "Oni će uvijek biti isprepleteni na ovaj nemoguće složen način, ali nikada neće biti ista stvar", rekao je Nelson. „Važno je da kao američki Jevreji, čak i ako podržavate Izrael, napravite tu razliku i osigurate da se vaš identitet ne koristi za stavljanje na stranu tlačitelja, već da se koristi za stranu potlačenih.”
