Barel Brenta, referentne sirove nafte u Europi, u prosjeku se trguje po 88 dolara, što je nivo blizak onom zabilježenom početkom godine, prije izbijanja rata u Ukrajini. Međutim, unatoč popuštanju cijena sirovina, benzin i dizel nisu pojeftinili niti su cijenom na nivou na kojem su bili početkom 2022.
Tačnije, prema posljednjim podacima iz EU Oil Bulletina, cijena dizela raste već treću sedmicu zaredom dok cijena benzina nastavlja silazni trend.
To što cijena goriva ne pada istom stopom kao cijena sirovine je posljedica činjenice da ono što stvarno određuje cijenu goriva na pumpama su međunarodne cijene već rafiniranih proizvoda, a ne direktna cijena sirove nafte. Sirova nafta se mora ekstrahirati, rafinirati i ti rafinirani proizvodi, to jest benzin i dizel, kotiraju na međunarodnim tržištima". Benzin i dizel kotiraju svaki dan na tim tržištima i te su cijene neovisne o cijenama sirove nafte.
Kriva su uska grla u rafinerijama zbog nestašice ruske nafte i dolaska zime. Rusija nije samo vrlo važan izvoznik sirove nafte, već i dizela koji stiže u manjoj mjeri i o kojem ovise mnoge evropske zemlje .“Problem je što nisu sve rafinerije jednako fleksibilne. Ne mogu sve rafinerije preraditi sve vrste sirove nafte. Što je rafinerija fleksibilnija, to više vrsta sirove nafte može preraditi“, tvrde stručnjaci.
S obzirom na nedostatak ruske sirove nafte, nisu sve rafinerije mogle zamijeniti rusku naftu za druge sirove nafte, jer nisu imale tu fleksibilnost. To je dovelo do uskih grla u rafiniranju.
Ova situacija dovela je do povećanja cijena goriva. Međutim, upravo sada cijena benzina pada, dok cijena dizela već tri sedmice uzastopno raste. Budući da se dizel više koristi zimi za grijanje, tržišta već predviđaju da bi u nekim zemljama moglo doći do nestašice dizela zbog nestašice ruskog dizela i poteškoća nekih rafinerija da proizvedu onoliko dizela koliko zahtijeva tržište. To je ono što diže cijenu dizela u poređenju sa benzinom i sirovom naftom.
S druge strane, takođe treba uzeti u obzir da potrošač ne plaća samo cijenu benzina ili rafiniranog dizela prilikom točenja goriva, već mora platiti i poreze, akcizu, troškove logistike i marketinga te bruto trošak veletrgovca. Veleprodajna cijena goriva predstavlja, ovisno o zemlji, oko 40% onoga što potrošač plaća kada toči benzin i 49% u slučaju dizela. Ostalo su troškovi, nameti i marža.
