Odlučnom intervencijom svojih odbrambenih sistema u subotu navečer i u nedjelju rano ujutro, Hašemitska monarhija jasno je dala do znanja da je čvrst i pouzdan saveznik Tel Aviva i saveznik SAD-a. Jordanske su zračne snage presrele i oborile desetke bespilotnih letjelica koje je poslala iranska vojska, a koje su narušile njezin zračni prostor na putu prema izraelskoj teritoriji. Podrška Izraelu nije prošla nezamijećeno od strane Islamske Republike Iran koja je jučer zaprijetila napadom na Jordan ako bude “sarađivao” s Tel Avivom.

Sigurnosni izvori jordanske države uvjeravali su jučer da su oružane snage u stanju maksimalne pripravnosti i da njihovi radari prate sva kretanja dronova koji dolaze sa sirijske i iračke teritorije. Prema svjedočanstvima susjeda, nekoliko dronova se moglo vidjeti kako lete nebom na jugu Ammana, jordanske prijestolnice koja nije daleko od Jerusalema.

Jordanske vlasti najavile su zatvaranje svog zračnog prostora početkom subote navečer u iščekivanju onoga što su američki obavještajci smatrali "neposrednim" napadom Teherana na Izrael. Tokom jučerašnjeg jutra i nakon što je iranska agresija okončana, jordanske su vlasti, kao i iračke, odlučile ponovno otvoriti svoj zračni prostor.

Svojim učinkom u krizi izazvanoj napadom bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, Amman razjašnjava sve sumnje o svojoj poziciji u sukobu na sedam frontova koji već mjesecima bjesni na Bliskom istoku. Unatoč kritikama protiv IDF operacije protiv Hamasa u Pojasu Gaze, istina je da se monarhija na čelu s kraljem Abdullahom II., neprijateljem Hamasa i Irana, oglušila na glasove unutar zemlje koji traže da prekine diplomatske odnose s Izraelom.

Nije uzalud, Jordan je ugostio najveću populaciju palestinskih izbjeglica - oko 2,5 miliona ljudi, ili drugim riječima, svaki peti stanovnik, zatvoren u više od desetak kampova - i čvrsti je zagovornik dvodržavnog rješenja.

Hašemitska monarhija je od neprijatelja –Amman je bio član arapske koalicije koja se sukobljavala s Izraelom 1948., 1967. i 1973. godine – postala najpouzdaniji izraelski saveznik na cijelom Bliskom istoku. Tel Aviv i Amman potpisali su Sporazum iz Wadi Arabe u oktobru 1994. godine, normalizirajući svoje odnose. Sporazum koji je prije gotovo trideset godina obilježio uzajamno priznanje prozapadne Hašemitske monarhije i Izraela kao suverenih država.

Taj mirovni ugovor drugi je potpisan između Tel Aviva i neke arapske zemlje nakon onog koji su 1979. godine potpisali Država Izrael i Egipat. Mauritanija se pridružila Jordanu i Egiptu 1999. i postala treća zemlja Arapske lige koja je normalizirala odnose s Izraelom. Trebalo je pričekati potpisivanje Abrahamovog sporazuma 2020. godine kako bi Tel Aviv uspostavio diplomatske odnose s novim arapskim državama, u ovom slučaju Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom i, konačno, Marokom.

Kada je iranski napad dronovima tokom vikenda u pitanju, jordanske društvene mreže bile su zatrpane slikama slučajeva presretanja letjelica u raznim regijama zemlje, ne samo u Ammanu. Jordanska vlada je na nedjeljnom sastanku objasnila da je njezina avijacija i protivzračna odbrana "oborila" neke od tih ratnih naprava "kako bi ih spriječila da ugroze sigurnost naših građana" i precizirala da je nekoliko "fragmenata" palo "u više mjesta bez značajnije štete."

Izrael je priznao da je Jordan učestvovao u uništavanju desetaka bespilotnih naprava, ali izraelski list Yediot Aharonot objavio je da je Jordan u pomaganju otišao mnogo dalje. "Jordan je dao potpunu slobodu djelovanja izraelskim avionima da koriste njegov zračni prostor i napadaju iranske bespilotne letjelice", pišu te novine, dodajući da su u operaciji sudjelovale i lokalne zračne snage.

"Prije napada, kralj Abdullah je jasno dao do znanja da neće dopustiti Revolucionarnoj gardi da djeluje u Jordanu kao što to čini u Iraku, Siriji i Libanonu", dodaju novine.

Odluka monarha Abdullaha, vrhovnog vođe zemlje, sada stavlja Jordan u izuzetno složenu situaciju. Iranske vlasti već su uputile prikrivene prijetnje putem službenih medija koje kontroliraju. Pozivajući se na izvore u iranskim oružanim snagama, iranska agencija Fars objavila je da će Jordan biti "slijedeća meta", ako bude sarađivao s Izraelom.

Za dugogodišnjeg protivnika aktelnog jordanskog režima, aktivistu Hishama Bustanija, odlučnost njegove zemlje dovela je monarhiju u "dvostruku opasnost i etički paradoks".

"Paradoks je da brani naseljeničku kolonijalnu državu (Izrael) koja podjednako prijeti Palestini i Jordanu. Stavili smo se na stranu Izraela i SAD-a u ovom dvoboju, koji bi mogao imati ozbiljne reperkusije ako se rat proširi općenito u regiji", rekao je.

Prema Aymanu Hunatiju, stručnjaku za odnose između Jordana i Izraela, njegova je zemlja "uhvaćena" u sukob između Izraela i Irana. Analitičar je podsjetio da je tek u martu izraelski ministar finansija, desničar Bezalel Smotrich, održao govor u Parizu gdje je izložio kartu takozvanog "Velikog Izraela", koja uključuje i Jordan u taj politički projekt. Smotričeva intervencija nagnala je Amman da pozove izraelskog ambasadora i da mu uloži službeni protest.

Tuqa Nusairat, stručnjak iz think tanka Atlantic Council, smatra da ono što se dogodilo stavlja arapsku monarhiju "u opasnu poziciju koja prijeti destabilizacijom zemlje koja se često naziva 'otokom stabilnosti' u moru haosa".

Nusairat je primijetio obilje komentara na lokalnim društvenim mrežama koji optužuju kralja Abdullaha da je "lansirao projektile na svoje građane kako bi zaštitio Izrael", kako stoji u jednoj od objava na mreži X.

Amman je dugo imao napet odnos s Iranom zbog njegovog bliskog savezništva sa SAD-om, koji se pogoršao u januaru kada su proiranske paravojne formacije iz Iraka napale američku bazu na jordanskoj teritoriji, ubivši tri američka vojnika.

Nekoliko sati nakon izraelskog bombardiranja iranskog diplomatskog izaslanstva u Siriji, Abu Ali al-Askari, visoki zvaničnik u jednoj od tih iračkih formacija, brigadama Hezbollaha, izjavio je da je njegova organizacija voljna opremiti projektilima, eksplozivom i automatskim puškama na 12.000 pripadnika onoga što je nazvao "islamskim otporom u Jordanu".

Prošle je godine Amman zatražio od Washingtona da postavi baterije protivzračnih raketa Patriot na njegovu teritoriju kako bi se zaštitio. SAD je odgovorio povećanjem vojne pomoći savezničkom režimu.