U Danskoj su odlučili ukinuti sva ograničenja i to u trenutku kada su dosegnuli svoj rekordni broj zaraženih osoba. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je vrlo jasna u svojoj poruci prije nekoliko dana: “Opraštamo se od ograničenja i pozdravljamo život kakav smo poznavali prije koronavirusa”, rekla je. "Ovo označava prelaz u novu eru za sve nas jer će Danska ponovno biti otvoreno društvo."

Do prošlog utorka na snazi ​​su bile poprilično snažne mjere restrikcije. Sada više nije potrebno nositi masku ni u jednom javnom prostoru, pa ni u zatvorenom (osim odlukom ustanove). Neće biti ni obavezno izolirati se kada test bude pozitivan (iako se i dalje preporučuje da to činite na samo četiri dana).

Akumulirana incidencija u Danskoj ne samo da je na svom maksimumu, iako se čini da dostiže vrhunac, već je mnogo veća od brojnih evropskih zemalja. Stoga bi se nekima moglo učiniti da je ovakvo ponašanje na granici samoubistva, ali čini se da će se na ono što je napravila Danska uskoro odlučiti i neke druge evropske zemlje. Osim infekcija i dalje raste broj hospitalizacija, a raste i broj umrlih. Međutim, činjenica je da već nekoliko dana bilježi suprotan trend: broj prijema u intenzivnu njegu dramatično je pao.

Pad broja pacijenata u intenzivnoj njezi “jeste posljedica promjene infekcije s delte na omicron”, dok “trenutni broj smrtnih slučajeva i dalje potiče delta val”, kazao je Michael Bang Petersen, savjetnik danske vlade.

Ako omicron verzija virusa dovede do manjeg broja teških slučajeva, čini se logičnim da će se jedinice intenzivne njege isprazniti nakon što ih napuste zaraženi delta varijantom.

Činjenica da brojevi zaraženih u Danskoj vrtoglavo rastu mogla bi biti povezana s prisutnošću podvarijante omicron BA.2, koja se čini još prenosivijom i već prevladava u toj zemlji. Zapravo, brojevi slučajeva počeli su opadati prije nekoliko sedmica, ali su tada doživjeli spektakularan skok.

Preliminarna studija u Danskoj nije pronašla razlike u riziku od hospitalizacije između BA.1 (prva verzija omicrona) i BA.2, tako da bi povećanje broja prijema jednostavno moglo biti posljedica činjenice da incidencija vrtoglavo raste. Ako se pokaže da je omicron manje ozbiljan, vjerojatno će manji postotak onih pacijenata koji stignu u bolnicu završiti na intenzivnoj njezi.

Ovim podacima treba dodati još jedan faktor koji Danci detaljno bilježe, a to je broj umrlih koje nije ubio covid iako su ga imali, kada pacijent, naprimjer, ima druge respiratorne probleme. U danskim bolnicama slučajevi prijema čiji glavni uzrok nije infekcija koronavirusom, ali se zbrajaju s covid statistikom, od ljeta do danas porasli su s 10% na 40%.

Uz sve ove podatke, epidemiolozi s iščekivanjem prate promjenu kursa koju je poduzela Danska. To je odluka u skladu sa situacijom, mada ona ne znači kraj pandemije jer covid do sada nije prestao iznenađivati. Ipak, brojni su stručnjaci skeptični, tvrde da je, unatoč činjenici da se brojevi na jedinici intenzivnog liječenja smanjuju, ukidanje ograničenja pretjerano radikalna promjena i da taj proces mora biti postupan.

Michael Bang Petersen, savjetnik danske vlade, priznaje da postoje neizvjesnosti poput perzistentnog covida, ali podsjeća da već postoje studije koje su počele pokazivati ​​da vakcine također značajno smanjuju tu opasnost. On tvrdi da je Danska mogla još malo sačekati s ovakvom odlukom, “možda, ali čekanje nije besplatno”, smatra savjetnik, “to ima troškove u smislu ekonomije, socijalne zaštite i demokratskih prava”.