Godine 1986., skoro četvrt stoljeća nakon što je Alžir stekao nezavisnost, ta afrička država uklonila je dio svoje nacionalne himne koji je imao omalovažavajuće primjedbe o njenom bivšem kolonizatoru.

Ranije ovog mjeseca, alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune vratio je anti-francuske stihove u 'Qassaman' - The Pledge - nalažući da se nacionalna himna izvodi u svom "potpunom obliku".

Kada je Alžir stekao nezavisnost nakon 132 godine brutalne i represivne francuske vladavine, usvojena je nacionalna himna Qassaman, revolucionarna pjesma koju je svojom krvlju napisao alžirski nacionalista Moufdi Zakaria u zatvoru.

Himna uključuje stihove: „O Francuska, vrijeme ukora je prošlo/A mi smo ga završili kao što se završila knjiga;/O Francusko, ovo je dan obračuna/ Zato se pripremi da od nas primiš naš odgovor!”

Taj dio je uklonjen iz himne jer se Alžir nadao da će poboljšati odnose s Francuskom, posebno kada se nova nezavisna nacija suočila s krizom goriva i nadala se ekonomskim ustupcima stranih donatora.

Tenzije eskaliraju

Ali tinjajuća politička tenzija između Alžira i Pariza se nastavila godinama, da bi eksplodirala kao veliki incident krajem 2021. godine kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron dao sporne primjedbe o historiji Alžira.

U komentarima koji se smatraju krajnje bezosjećajnim, Macron je nastavio kolonijalni diskurs i doveo u pitanje da li je alžirska nacija postojala prije francuske kolonijalne dominacije.

Alžir je često izražavao neodobravanje francuske kolonijalne historije i zahtijevao priznanje odgovornosti i formalno izvinjenje za kršenja i zloupotrebe počinjene tokom njegove okupacije.

Međutim, u nedavnom intervjuu, Makron je ponovo uzburkao javnost, rekavši: „Nije na meni da tražim oproštaj, ne radi se o tome“.

“Alžir treba da živi”

Za mnoge Alžirce – od kojih su mnogi bili svjedoci užasa kolonijalizma – francuska vladavina ostaje najmračniji dio historije zemlje.

Alžir je pretrpio 132 godine kolonijalnih zločina, tortura, masovno raseljavanje i diskriminacija autohtonog arapsko-berberskog muslimanskog naroda bili su uobičajeni elementi francuske kontrole.

Alžirski narod se žestoko borio za svoja prava i slobodu, što je dovelo do dugog i krvavog rata za nezavisnost. Rat koji se vodio osam godina između 1954. i 1962. bio je svjedok nemilosrdne borbe između FLN, koji je predstavljao alžirske nacionaliste, i francuskih kolonijalnih snaga.

Nakon brutalne politike represije francuskih vlasti da uguše ustanak, borba je kulminirala 1962. godine, kada je Alžir konačno stekao svoju teško izborenu nezavisnost od Francuske.

Ova historijska pozadina ostavila je duboke ožiljke i trajne posljedice na alžirsko društvo, a rane prošlosti i danas odjekuju. Neriješena pitanja i pritužbe nastavljaju oblikovati bilateralne odnose između Alžira i Francuske.