Nedeklarirani i često jeftiniji sastojci dodani su u pet posto analiziranih prehrambenih proizvoda na maloprodajnom tržištu, a najviše su 'pokvarene' namirnice meso, med, mlijeko i sir, utvrdilo je Ministarstvo zdravlja Hrvatske.

“Utvrđeno je da med ponekad sadrži šećere i eterična ulja koji mogu biti opasni za zdravlje. Također, utvrđeno je da neki uzorci mljevenog mesa sadrže kolagen. Bilo je i slučajeva u kojima je maslinovo ulje prodano potrošačima razrijeđeno jeftinijim alternativama. Također je utvrđeno da u konzervama tune postoji jeftinija nekvalitetna riba”, rekao je stručnjak za sigurnost hrane Dario Lasić za HRT.

Njegova je izjava razlog za zabrinutost i u Bosni i Hercegovini s obzirom da na tržištu dijelimo veliki broj istih proizvoda iz Hrvatske.  Čini se da i podaci koje je objavio Državni inspektorat potvrđuju nalaze – od 14 slučajno odabranih uzoraka vina u polovini je nađem šećer i voda. U bučinom ulju – popularnom začinu za salate – više od polovine su bile krivotvorene mješavine, a u uzorcima mlijeka, sira, kruha i mesa otkriveni su i drugi nedeklarirani dodaci.

Neki od tih aditiva nisu bili navedeni na etiketama, ali čak i kad jesu, potrošači često toga nisu bili svjesni, pokazalo je istraživanje koje je ministarstvo provelo prije pandemije. Doista, potrošači (51%) biraju proizvode prvenstveno na temelju cijene, pri čemu tek svaki treći provjerava deklaraciju prije kupovine, a manje od svakog desetog čita o nutritivnim vrijednostima onoga što kupuje. Nalazi konačno potvrđuju rezultate istraživanja koje je naručila hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu i zastupnica za prava potrošača Biljana Borzan (S&D).

“Zanimljivo mi je da se podaci inspektora o učestalosti lažnih namirnica dobrim dijelom poklapaju s percepcijom potrošača na kojim se namirnicama najčešće vara. Moja anketa, napravljena prošlog proljeća, pokazuje da su to med, meso i jestivo ulje”, napisala je Borzan na svom Twitteru.

U istraživanju koje je Borzan predstavila u septembru 2022., a koje je rađeno na uzorku od nešto više od 800 kupaca, među pet najvećih potrošača prehrambenih proizvoda bili su med, svježe meso, ekološki uzgojeni proizvodi, maslinovo ulje i suhomesnati proizvodi. Nadalje, 72% se slaže da je označavanje hrane komplikovano i teško razumljivo, dok se 90% slaže da se uvezeni sastojci često lažno prikazuju kao lokalni. /EURACTIV/