Od sedmog oktobra, kada su počeli zločinački napadi Izraela na Palestinu, ubijeno je više od dvadeset i šest hiljada nedužnih Palestinaca, a ranjeno više od šezdeset i pet hiljada. Osim stalnog bombardiranja, ljudi u Gazi nemaju ni mogućnosti liječenja, a sve je veća nestašica hrane pa oni koji uspijevaju ostati živi nakon bombardiranja počinju umirati od gladi.

S druge strane, iako terorizam Izraela nad Palestinom traje godinama, ovo je možda prvi put da je Palestina dobila podršku širom svijeta u mjeri da to Izrael ekonomski osjeća. Mjesecima se širom svijeta održavaju protesti, pozivi na prekid vatre, bojkotiranje izraelskih proizvoda i slično. I što je možda najbitniji detalj, ovaj put podršku Palestini ne pružaju samo muslimani već ljudi svih vjera koji imaju imalo savjesti. Upravo je bojkot izraelskih proizvoda i proizvoda koji na bilo koji način podržavaju Izrael jedan od najboljih načina borbe tzv. običnih ljudi. S obzirom na to da nemaju mogućnosti uraditi nešto veće da bi zaustavili zločine Izraela, jedino što preostaje jeste biti glas Palestinaca i bojkotirati izraelske proizvode.

Jedna od kompanija prema kojoj je na samom početku započet bojkot jeste „McDonald's“, i to najviše zbog činjenice da je „McDonald's“ Izrael dijelio besplatne obroke izraelskoj vojsci. Izvršni direktor „McDonald'sa“ Chris Kempczinski početkom mjeseca priznao je da ova kompanija trpi finansijski udar. „Tržišta na Bliskom istoku i izvan regiona doživljavaju značajan utjecaj na poslovanje zbog rata i povezanih dezinformacija koje utječu na brendove kao što je 'McDonald's'. Ova situacija je obeshrabrujuća i neosnovana“, napisao je Kempczinski. Ovo je jedan od pokazatelja da bojkot itekako djeluje i da ima utjecaja na poslovanje kompanija. Kompanija je također objavila da su zaprepašteni dezinformacijama o njihovoj poziciji u sukobu na Bliskom istoku, te da ne podržavaju bilo koju vladu uključenu u sukob.

Pritisnuti bojkotom, „McDonald's“ Türkiye objavio je da će narodu Gaze donirati milion dolara, kao i „McDonald's“ Malezije, koji je objavio da će donirati oko dvije stotine hiljada dolara. Međutim, donacije nisu promijenile mišljenje korisnika, te se u obje zemlje bojkot nastavio.

Katie Roses, koja je voditeljica jedne „Starbucks“ poslovnice u Sjedinjenim Američkim Državama, objavila je video da bojkot itekako djeluju. Roses, koja radi u poslovnici na aerodromu, kazala je da nemaju ni pola kupaca nego što je bilo prije bojkota, iako su poslovnice na aerodromima jedne od najuspješnijih. Inače, „Starbucks“ je tokom bojkota samo za dvadeset dana izgubio jedanaest milijardi dolara.

Još jedna od kompanija koja je na listi bojkota jeste „Coca-Cola“, čije poslovanje također pokazuje da trpe gubitke zbog bojkotiranja. Objavili su da je prodaja „Coca-Cole“ u Türkiye smanjena za 22 posto u četvrtom kvartalu 2023. godine, odnosno nakon što je počeo bojkot.

Mnogi se pitaju i zašto bojkotirati „Coca-Colu“. Incijativa za Palestinu, koja je osnovana u Türkiye, objavila je detaljan online priručnik kompanija koje su na listi bojkota. Između ostalog, tu je i „Coca-Cola Company“, za koju se navodi i da je zlatni član Izraelsko-američke privredne komore. Izraelsko-američka privredna komora (AmCham Israel), osnovana 1965. godine, dobrovoljna je organizacija izraelskih i američkih kompanija, a sama Komora, koja je najveća dvonacionalna komora u Izraelu, posvećena je promociji i unapređenju dvosmjerne trgovine i investicija između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. „Central Bottling Company“, poznata kao „Coca-Cola Izrael“, korisnik je franšize kompanije „Coca-Cola“ u Izraelu, te kontrolira oko četrdeset posto izraelskog tržišta bezalkoholnih pića. Prema pisanju incijative, regionalni distributivni centar „Coca-Cola“ Izrael kompanije nelegalno je izgrađen na okupiranoj teritoriji od Izraela gdje je bio aerodrom Atarot.

Kratko rečeno, da bi bojkotirao neki proizvod, nije potrebno da dijeli besplatno hranu izraelskim vojnicima kao što je radio „McDonald's“ ili da besplatno pere vojničku uniformu kao „Ariel“. Osim otvorene podrške koju pružaju pojedine svjetske kompanije, jako je bitna i finansijska pomoć i podrška Izraelu koje strane kompanije pružaju poslovanjem u toj državi, jer samim time jačaju državu odnosno i vojsku.

Inicijativa za Palestinu pozivom na bojkot ističe da je „vrijeme da tugu pretvorimo u akciju“, te da je bojkot, suprotno glasinama, efikasno rješenje jer se svakodnevnom kupovinom možemo boriti protiv cionizma. Lista proizvoda koju su pripremili jesu proizvodi s kojima se najčešće susrećemo tokom kupovine. U pitanju su proizvođači na globalnom nivo, koji kontroliraju sektor, a u ekonomskoj saradnji su s Izraelom i posluju na teritorijama koje Izrael okupira.

„Mondelez International“ kompaniji pripadaju između ostaloga Milka, Oreo, Olips, firma „Henkel“ proizvodi Persil, Perwoll, Vernel, Bref, Gliss, „Nestleu“ pripadaju Nescafe, KitKat, Crunch, Nespresso, a poznata „PepsiCo“ kompanija vlasnik je Doritosa, Liptona, Laysa, Rufflesa, 7up-a, Pepsi. Jedna od firmi koja ima najširu lepezu proizvoda jeste „Unilever“, kojoj pripada Algida, Cif, Domestos, Dove, Signal, Rexona, Magnum, Knorr, Elidor, Carte Dore i mnogi drugi proizvodi. S obzirom na to da je teško zapamtiti sve proizvode, Inicijativa upućuje na lakši način, a to je pamćenje logoa proizvođača, a ne naziva proizvoda. Tako je za bojkot dovoljno na proizvodu vidjeti logo firme „Henkel“, „Johnson & Johnson“, P & G, „Nestle“ i druge.