Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je da je više od 3,2 miliona ljudi dobilo ruske pasoše u ukrajinskim regijama pod ruskom kontrolom.

Više od 3.200.000 stanovnika Donjecke i Luganske Narodne Republike, Zaporoške i Hersonske oblasti dobilo je pasoše kao državljani Ruske Federacije, rekao je Putin na sastanku sa policajcima u Moskvi.

Putin je također pozvao vlasti da osiguraju da ljudi koji traže rusko državljanstvo poštuju vrijednosti zemlje.

"Princip je da samo oni koji poštuju našu tradiciju, jezik, kulturu i historiju mogu doći da žive i rade u Rusiji", rekao je Putin.

"Ovaj princip mora biti odlučujući," dodao je.

Ruska invazija na Ukrajinu je ušla u treću godinu. Moskva napreduje na frontu, ali najveći dio njihovog uspjeha je prvenstveno posljedica nestašice municije s kojom se ukrajinska vojska suočava zbog republikanske blokade američke pomoći u Kongresu.

Ovaj sukob ima više dimenzija, jedna od njih je demografska jer Rusija od raspada Sovjetskog Saveza ne uspjeva oporaviti populaciju.

Sovjetski Savez, kao posljednja etapa ruskog imperijalizma, bila je prevelika demografska cijena za ruski narod, čija se populacijska osnova ugrozila kroz brojna stradanja u 20. stoljeću. Raspadom Sovjetskog Saveza, koji je odražavao multietničku demografiju nekadašnje carske Rusije, izvan matice ostalo je više od 28 miliona Rusa, a Rusija je izgubila četvrtinu teritorije koju je ranije kontrolirala.

Carska Rusija i Sovjetski Savez, kao i današnja Rusija, veći dio svoje moći crpili su iz geografskog položaja i prirodnih resursa. Međutim, ogroman prostor, s ograničenom populacijom, čija je kvaliteta već dugo nagrižena, veliki je izazov za unutrašnje uređenje i vanjsku politiku.

Rusija je izgubila milion ljudi u 2021. godini, što je historijski pad broja stanovnika koji nije zabilježen od raspada Sovjetskog Saveza. Demografski problemi pogoršani su u pandemiji, od čijeg je početka zvanično umrlo više od 660.000 stanovnika ove zemlje, a godinu ranije u Rusiji se broj stanovnika smanjio za približno pola miliona.

Broj umrlih u pandemiji pogoršava demografsku krizu s kojom se Rusija suočava od raspada Sovjetskog Saveza. Natalitet je u padu jer je generacija iz koje sada ljudi postaju roditelji rođena 1990-ih, kada je stopa nataliteta pala zbog ekonomske neizvjesnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza. Stopa fertiliteta (prosječan broj djece koju u reproduktivnom dobu rodi jedna žena) iznosi približno 1,5, što je mnogo ispod minimalnih 2,1 potrebnih za obnovu stanovništva.

Rješavanje problema pada ruske populacije prvi je u vrhu unutrašnjopolitičkih prioriteta predsjednika Vladimira Putina od dolaska na vlast prije više od dva desetljeća. U obraćanjima naciji Putin često potiče Ruse da imaju više djece i da žive zdravijim načinom života kako bi produžili životni vijek.

Vlada je uvela niz finansijskih poticaja za roditelje koji imaju više od jednog djeteta. Na redovnoj godišnjoj konferenciji za medije u decembru 2021. godine Putin je naglasio da 146 miliona ljudi nije dovoljno za zemlju iz “geopolitičkog stajališta” i da to utječe na nedostatak radne snage.

Cijeli nekadašnji istočni blok nakon pada komunizma suočio se s ogromnim iseljavanjem stanovništva, odnosno “odljevom mozgova” i padom nataliteta... Rusija je ovaj izazov djelomično ublažila useljavanjem svojih sunarodnjaka iz bivših sovjetskih republika, čime se rusko društvo dodatno homogeniziralo. Rusija je već dugo poželjno radno mjesto i mnogih stanovnika turkijskih država srednje Azije koji su često izloženi provokacijama i napadima.

Populacijski manjak Rusija je pokušala djelomično nadoknaditi i anektiranjem dijelova Gruzije i Ukrajine.

Demografska kriza predstavlja nesumnjivo neuspjeh Putinove državne politike jer mjere za povećanje stope nataliteta, iako potiču porodice da imaju više djece, ne mijenjaju znatno ukupan broj rođene djece neophodan za demografsku obnovu. Nagle promjene u demografiji u sadašnjosti generiraju demografski jaz u budućnosti.