Ako uzmemo u obzir to da je Forbes ozbiljan medij koji uvijek ima dobre i provjerene informacije i da neće objaviti nešto što nema veze sa činjenicama, možemo mu povjerovati da 34 posto ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini živi u inostranstvu. Drugim riječima, oko 1,2 miliona ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini ili onih koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine danas živi vani.

Danis, kao i mediji koji ovu vijest koriste s ciljem širenja defetizma, samo su donekle u pravu kada poziciju na Forbesovoj listi pripisuju „stanju u državi“ odnosno, odlasku ljudi „trbuhom za kruhom“. Istina je, zapravo, što je i sam Forbes naveo, da je veličina dijaspore rezultat Agresije na Bosnu i Hercegovinu i protjerivanja ogromnog broja ljudi. Najveća grupa naših ljudi u dijaspori su izbjeglice koje se nisu nikada vratile kući.

„Bosna i Hercegovina—koja je proglasila nezavisnost 1991. godine tokom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi etnički rat—imala je 34% stanovništva koje je živjelo u inostranstvu 2020. godine“, navodi Forbes.

Prema zavničnim statističkim podacima, broj stanovnika Bosne i Hercegovine se kretao ovako: 1961. godine Bosna i Hercegovina je imala 3,2 miliona stanovnika, 1971. godine 3,7 miliona, 1981. godine 4,1 milion, te 1991. godine 4,3 miliona stanovnika. Nakon Agresije, Bosna i Hercegovina je, prema procjenama, imala 3,7 miliona stanovnika 1996. godine. To je, dakle, oko 600.000 osoba manje.

Prema popisu iz 2013, Bosna i Hercegovina je imala 3,5 miliona stanovnika. Dakle, „samo“ 200.000 manje u odnosu na procjenjeni broj stanovnika 1996. godine. Za 2022. nema relevantnog podatka, idalje baratamo podatkom iz 2013, jer 2021. nije organiziran popis.

Ne ulazeći u metologiju obrade podataka Forbesa, treba imati na umu i to da je Bosna i Hercegovina i prije Agresije imala prilično brojnu dijasporu. Naime, 70-ih godina prošlog vijeka građani BiH su diobili mogućnost odlaska na rad u Njemačku, što su mnogi iskoristili i ostali u Njemačkoj do dana današnjeg. Kasnije su to omogućile i druge zemlje poput Švicarske i Austrije, a da ne govorimo o Sloveniji i Hrvatskoj, gdje su građani BiH bili „domaći“ dok je postojala Jugoslavija, a danas su dijaspora.