Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo započeo je s aktivnostima iz svoga djelokruga rada s obzirom na to da imamo obilne kišne padavine koje su zadesile prostor Kantona Sarajeva i izlijevanje rijeka iz svojih korita, a posebno na prostoru općina Novi Grad i Ilidža.
Ekipe Službe za epidemiologiju, mikrobiologiju i zaštitu i unapređenje životne sredine obišle su sva područja i evidentirali poplavljene objekte. Također, uzeti su uzorci vode i isti su odmah poslati na analizu. Stanovništvu pogođenih krajeva distribuirane su preporuke za postupanje prije, u toku i nakon poplava.
Preporuke su dostupne na web stranici Zavoda za javno zdravstvo KS, pod naslovom Preporuke za ponašanje prije, u toku i nakon poplava - ZZJZKS.
Također, u saradnji s ambulantama porodične medicine na pogođenim područjima pratit će se kretanje i eventualno povećanje broja pacijenata sa stomačnim tegobama.
Obilne kišne padavine uzrokovale su izlijevanje mnogih vodotoka iz njihovih korita i otpadnih voda iz kanalizacionih mreža, te pomjeranja tla – aktiviranje klizišta, što je ugrozilo kvalitet vode u mnogim lokalnim vodnim objektima i dovelo u pitanju zdravstvenu ispravnost vode za građane koji se opskrbljuju vodom na ovaj način.
Značajan broj lokalnih vodnih objekata na području Kantona imaju tehničkih nedostatka, sa starim i dotrajalim instalacijama, koje stvaraju mogućnost za prodiranje površinskih i otpadnih voda, posebno u nepovoljnim hidrološkim situacijama, što dalje ugrožava higijenski kvalitet vode iz tih objekata i zdravstvenu sigurnost stanovništva.
Zavod za javno zdravstvo KS preporučuje provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem vode.
„Obratiti pažnju na boju i miris vode sa slavine. Ukoliko je voda zamućena, osjetnog mirisa, vodu ne konzumirati. Koristiti neke od alternativnih načina vodosnabdjevanja. Preispitati higijensko i tehničko stanje na području sanitarnih zona zaštite oko vodnih objekata“, preporučili su.
Tvrde da je potrebno izvršiti nadzor nad sistemom dezinfekcije - kada je u pitanju dezinfekcija vode za piće, neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva.
„U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno. Koncentraciju rezidualnog hlora u vodi za piće ne smije prelaziti 0,5 mg/l vode“, istakli su.
Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba pripremati s vodom, ističu da se treba koristiti isključivo prokuhana ili flaširana voda.
Ako voda nije prokuhana ili dezinficirana, ne smije se upotrebljavati ni za ličnu higijenu, pranje i pripremu namirnica.
„Lična higijena je u rizičnim situacijama od izuzetne važnosti. Prvenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu tečnog sapuna - prije jela, nakon upotrebe toaleta, nakon čišćenja otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt s naplavnom ili kanalizacijskom vodom, a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece“, naglašavaju iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
