Savjetnik ukrajinskog ministar obrane Markijan Lubkjivski rekao je da se u vezi s incidentom u Zagrebu očekuje službeno priopćenje ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova u saradnji s glavnim štabom ukrajinske vojske.

Lubkjivski je zamolio hrvatske partnere da provedu istragu kako bi se otkrilo kome letjelica pripada i kako se mogla naći iznad Zagreba te pasti na glavni hrvatski grad.

Ukrajinska ambasada u Zagrebu nije željela komentirati sinoćnji pad bespilotne letjelice, nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao da je letjelica došla iz Ukrajine.

"Ne komentiramo to", kratko su Hini kazali iz ukrajinske ambasade.

Milanović je na konferenciji za medije kazao da je "temeljem onoga što znamo letjelica doletjela iz prostora Ukrajine". Smatra da zbog incidenta nema smisla prozivati ukrajinskog ambasadora ni glavnog sekretara NATO-a.

"Procjenjujemo da ovo nije usmjereno protiv Hrvatske, to je prvi i drugi dojam", kazao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je rekao da je letjelica ruske proizvodnje, ali ne zna se je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske.

Iako tek treba utvrditi čija je zapravo letjelica, stručnjak za promet Željko Marušić smatra da dron nije slučajno doletio u Zagreb.

"Vjerojatnost da borbeni dron, usred rata u Ukrajini, baš na dan kad je hrvatski sabor izglasao neizravno uključivanje Hrvatske u rat (slanje 70 vojnika u Mađarsku), padne gotovo tisuću kilometara od ratne zone i to baš na sami Zagreb, jednaka je otprilike vjerojatnosti da suvremenom putničkom dvomotornom zrakoplovu istodobno u letu otkažu oba motora – 1:4.000.000.000 (jedan prema četiri milijarde)", piše Željko Marušić na autoportal.hr.

Kako on kaže, sve upućuje na namjerno usmjeravanje bespilotne letjelice i rušenje na Zagreb, bez eksplozivnog tereta (kao upozorenje), tehnologijom pasivnog upravljanja, s isključenim sistemom aktivnog, komunikacijskog upravljanja, kako bi se onemogućilo elektroničko detektiranje…

Tehnologija planiranja i provedbe leta, dodaje Marušić, podsjeća na operacije prvog borbenog drona u povijesti, njemačkog Flakzielgerät 76, poznatijeg kao V-1 leteća bomba, koji je 1944. i 1945., s najzapadnijeg kontinentalnog dijela Evrope lansiran na London.