Nedostatak municije na frontu i američka blokada pomoći Ukrajini tjeraju Kijev da traži nove partnere. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je samitt Ukrajina-Jugoistočna Europa, koji se do ovog četvrtka održava u Tirani da predloži balkanskim zemljama da mu pomognu u borbi protiv Kremlja zajedničkom proizvodnjom oružja.
Rizik da bi politička situacija svakog saveznika – kao što je slučaj u Sjedinjenim Državama, gdje Kongres blokira paket pomoći od 60,06 milijardi dolara koji promovira predsjednik Joe Biden – mogla utjecati na opskrbu Kijeva potakla je ukrajinsku vladu da traži saradnju s trećim zemljama što bi joj omogućilo jačanje vlastite industrije oružja i vlastite proizvodnje što bi smanji,lo njenu ovisnost o stranim zemljama. Jačanje vlastite industrije uz pomoć saveznika istovremeno bi joj omogućilo bolje rješavanje globalnih problema, poput trenutnog iscrpljivanja rezervi municije.
U novoj formuli, osmišljenoj zajedno sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, Ukrajina prestaje biti obični korisnik donacija i pomoći i postaje partner. Vojne industrije svake zemlje postigle bi sporazume s ukrajinskim firmama o zajedničkoj proizvodnji oružja i municije u njihovoj zemlji, dok bi Ukrajina s tim kompanijama i vladama njihovih zemalja podijelila tehnologiju i iskustvo koje je akumulirala tokom dvije godine rata za koji se očekuje da će potrajati još dugo. Sukob bi, s druge strane, bio dobra prilika stranim industrijama da testiraju svoje inovacije na terenu.
Istu metodu koprodukcije i saradnje Zelensky je ove srijede ponudio zvaničnicima Albanije, Bugarske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Moldavije i Rumunije. "Zainteresirani smo za koprodukciju [oružja] s vama i vašim partnerima", rekao je ukrajinski predsjednik u svom govoru na forumu. "U Ukrajini imamo oko 500 kompanija namjenske proizvodnje i svaka od njih daje nam snagu, ali to nije dovoljno da pobijedimo Putina. Imamo problema s opskrbom municijom, što utječe na situaciju na bojnom polju", rekao je Zelensky.
Ograničenja pristupa projektilima, posebno artiljeriji, dovela su do toga da je ukrajinska vojska posljednjih sedmica izgubila neke položaje na frontu u Donjecku (istok). Od ukrajinskog povlačenja iz Adviivke, samo šest kilometara od glavnog grada te regije 17. februara, Rusi su napredovali na nekoliko manjih mjesta u tom istom području. Također snažno napadaju na jugu, gdje atakuju na teren koji su Ukrajinci vratili tokom neuspjele kontraofanzive prošlog ljeta u području Robotine i počinju opsadu desne obale rijeke Dnjepar.
No, nemaju sve zemlje kojima Zelenski sada predlaže ovu formulu vojno-industrijske suradnje isti stav prema sukobu koji pustoši njihovu zemlju. Dok su Albanija, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Hrvatska i Rumunija članice NATO-a te su podržale ekonomske sankcije Rusiji zbog invazije i poslale oružje Ukrajini, među zemljama pozvanima na samit je i Srbija, tradicionalni saveznik Moskve. Tu je i Kosovo, koje ni Beograd ni Kijev ne priznaju kao državu. Priština je, međutim, na strani Ukrajine i, kao i Kijev, želi biti članica Saveza. Kakav će biti stav Bosne i Hercegovine, zasada je nejasno. (El Pais)
