Šta ima veću težinu: temeljno pravo na slobodu izražavanja ili volja da se zaustavi val demonstracija u kojima se u srcu Stockholma spaljuje primjerak musafa? Konzervativna vlada Švedske traži način kako se nositi s krizom koja svakim danom ima sve ozbiljnije i nesagledive posljedice, također na diplomatskoj i međunarodnoj razini. Tokom proljeća policija je zabranila nekoliko poziva na spaljivanje muslimanske svete knjige na javnim prometnicama. No, krajem juna sud je odobrio novo spaljivanje ispred štokholmske džamije. To je izazvalo niz naknadnih potresa i rasplamsalo bijes muslimanskih zemalja.

Kao rezultat napetosti, prošle je sedmice premijer Ulf Kristersson priznao svoju duboku zabrinutost zbog kontinuiranog "oskvrnuća kopija Kur'ana, što je dovelo sigurnost Švedske u opasnost". Istog dana, Švedska sigurnosna agencija (Säpo) objavila je da podiže razinu terorističke uzbune u cijeloj zemlji. Ipak, u ponedjeljak je došlo do novog spaljivanja ispred švedskog parlamenta, dok policija očekuje još pet protesta tokom ove i naredne sedmice u glavnom gradu.

Formula za zaustavljanje kontroverznih protesta stvara pravu dilemu u Švedskoj, gdje su sloboda izražavanja i protesta temeljno i historijsko pravo od 1766. godine. "Zakoni koji štite ta prava vrlo su široki u Švedskoj i imaju veliki doseg", rekao je Ove Bring, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Stockholmu, u izjavama na javnom kanalu Sveriges Radio. Prema riječima stručnjaka, švedski ustav garantira pravo izražavanja o bilo kojoj temi, uključujući i poruke koje dovode u pitanje vjerske poruke, budući da je zakon o bogohuljenju ukinut 1970-ih.

Što se tiče rasprave o tome trebaju li zakoni biti izmijenjeni, što bi značilo da bi morali proći kroz proces glasanja u parlamentu, premijer Kristersson rekao je prošlog ponedjeljka da značajne izmjene pravila koja štite privatnost nisu na stolu. S druge strane, čelnik švedske izvršne vlasti potvrdio je da se traže rješenja koja će policiji omogućiti da zaustavi spaljivanje musafa u javnosti kada predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. "To može biti užasan čin, ali je još uvijek legalno. Pokušavamo promovirati ton poštovanja između zemalja i naroda", rekao je.

Švedska je već mjesecima u krizi zbog spaljivanja musafa. Kontroverza je dobila međunarodni odjek prošlog januara kada je Rasmus Paludan, ekstremno desničarski aktivist s dvojnim švedskim i danskim državljanstvom, zapalio primjerak svete knjige ispred turske ambasade u Stockholmu. To nije bio prvi put da je Paludan to učinio, budući da čelnik političke stranke Stram Kurs (Tvrda linija) ima dugu evidenciju sličnih akcija i u Danskoj i u Švedskoj, što je dovelo do ozbiljnih nereda u nekoliko gradova u proljeće iz 2022. godine.

Međutim, demonstracije su se dogodile u jeku pregovora između Švedske i Turske za dobivanje pozitivnog glasa Ankare za ulazak Švedske u NATO, što je dodatno zateglo i ugrozilo razgovore između dviju zemalja.

No, od kraja juna akcije javnog spaljivanja musafa predvodi novi protagonista, irački državljanin Salwan Momika. Prema pisanju švedskih medija, Momika je u zemlju stigao 2021. godine kao imigrant, te je dobio trogodišnju boravišnu dozvolu. Momika objašnjava da su njegovi postupci demonstracija protiv islama zbog “izlaganja švedskih vrijednosti riziku”, te da neće stati “sve dok Kur'an ne bude zabranjen u zemlji”.

U intervjuu za novine Aftonbladet, Momika objašnjava da je već godinu dana član krajnje desne stranke Švedski demokrati, s kojom se namjerava kandidirati na listama za sljedeće lokalne izbore. List također navodi da je Momika ranije bio član paravojnih formacija protiv Islamske države u Iraku. Njegovi postupci ispred ambasade u Stockholmu izazvali su reakciju hiljada demonstranata u u Bagdadu, koji su na kraju upali i zapalili švedsku ambasadu u toj zemlji.

U isto vrijeme, na sastanku sazvanom u ponedjeljak izričito kako bi se raspravljalo o ovom pitanju, Organizacija islamske saradnje (OIC), koja okuplja 57 muslimanskih zemalja svijeta, objavila je priopćenje osuđujući popustljivost Švedske. Za sada je Irak prva zemlja koja je protjerala švedske diplomate, no vlada u Stockholmu strahuje da bi druge zemlje OIC-a mogle poduzeti slične mjere pa čak i zabraniti švedskim firmama (kao što su Scania i Volvo) da rade unutar njihovih zemalja, što je iračka vlada već najavila.

Ova politička i diplomatska kriza u Švedskoj također je u potpunosti eksplodirala u Danskoj. Od jula su aktivisti Stranke danskih patriota (Danske Patrioter) palili kopije Kur'ana ispred ambasada Iraka, Egipta i Turske u Kopenhagenu.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen požurio je u nedjelju najaviti da će "vlada istražiti mogućnost interveniranja pravnim alatom u posebnim situacijama u kojima se vrijeđaju druge zemlje, kulture i religije, i gdje bi to moglo imati značajne negativne posljedice za sigurnost Danske".

Løkke je u intervjuu na javnom kanalu DR priznao da je zemlja suočena s teškim zadatkom neugrožavanja slobode izražavanja i izbjegao je usporedbe s poznatim slučajem karikatura Poslanika objavljenim u štampi 2005. godine, kada je vlada bila kategorički protiv primjene bilo kakve vrste ograničenja slobode izražavanja.