Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru organizirali su promociju knjige „Bosansko kraljevstvo i Srpska despotovina (1402-1459)“, autora doktora Enesa Dedića.
Organizatori ističu kako je ova promocija svečanog karaktera, ali je istovremeno i najava ozbiljnije stručne i naučne saradnje Arhiva HNK i Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. „U narednoj godini planiramo dalje promocije naučnih radova eminentnih autora iz BiH i regije, ali i zajedničke projekte naših ustanova koje će biti u općem interesu šire društvene zajednice“, naveo je direktor Arhiva HNK, Amir Kadribegović.
„Složeno i nedovoljno istraženo historijsko razdoblje srednjovjekovne Bosne, i odnosa koje je imala sa susjednim zemljama koje tretira ova knjiga odabrali smo kao simboliku za proslavu državnosti Bosne i Hercegovine u vremenu u kojem mi živimo“, dodao je Kadribegović.
Knjiga „Bosansko kraljevstvo i Srpska despotovina (1402-1459)“, Enesa Dedića sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, proširena je i dopunjena njegova doktorska disertacija koja detaljno obrađuje političke, ekonomske i vjerske odnose dviju srednjovjekovnih država: Bosanskog Kraljevstva i Srpske Despotovine.
„Istraživanje ovih odnosa je otežano jer u Bosni i Hercegovini niti u Srbiji nisu sačuvani značajniji arhivi iz srednjeg vijeka, pa je ovo, u suštini, prikaz odnosa Bosanskog Kraljevstva i Srpske Despotovine kroz dioptriju onoga što su znali susjedi, poput Dubrovačke Republike, Ugari, Mlećani, gradovi u današnjoj Italiji i drugi europski gradovi“, kazao je Dedić za Fenu.
Stoga je Dedić svoja istraživanja bazirao na Državnom arhivu u Dubrovniku, u kojem su sačuvane brojne odluke Dubrovačkog vijeća i nalozi dubrovačkim izaslanicima koji su u to vrijeme išli u Bosnu i Srpsku Despotovinu.
Autor je istakao da su Bosansko Kraljevstvo i Srpska Despotovina imali međusobne, susjedske odnose koji nisu bili opterećeni odnosima vazaliteta i suverenstva jednih nad drugim.
„Bosanski i srpski vladari i vlastelini u 15. stoljeću ratuju, mire se, posjećuju jedni druge, čak sklapaju i bračne veze, a na koncu tih odnosa 1459. godine, neposredno pred osmansko osvajanje Srpske Despotovine, najmarkantniji događaj je preuzimanje Srpske Despotovine od bosanskog prestolonasljednika Stjepana Tomaševića koji te godine postaje srpski despot, ali uslijed osmanskih osvajanja nije se dugo zadržao na toj poziciji“, kazao je Dedić.
Značajan dio posvećen je odnosima vjerskih zajednica koje su djelovale na prostoru srednjovjekovne Bosne te, po Dedićevim riječima, knjiga u sasvim novom svjetlu tretira ulogu Srpske pravoslavne crkve na bosanskom prostoru u odnosu na dominantni narativ. Dedić je naglasio kako je jedan od najvažnijih zaključaka njegovog istraživanja da su Bosna i Srbija tokom cijelog srednjeg vijeka bile dvije zasebne države.
Nedim Rabić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu istakao je kako Dedićeva knjiga predstavlja veliko historiografsko dostignuće.
„S obzirom da ovakvo djelo nikada ranije nije napisano, ono predstavlja historiografsko dostignuće koje će značajno unaprijediti znanje o Bosni i Srpskoj despotovini. Ovo je, zapravo, pionirsko djelo u kojem je autor uspio (ne zaboravimo da ova tema nikada nije cjelovito obrađena, već je bila dio manjih tematskih cjelina), uz temeljit pristup literaturi i provjeru svih navoda iz starije literature, ponuditi iznimno vrijedno štivo koje će još dugo biti aktualno“, kazao je Rabić.
Promocijom Dedićeve knjige počela je četverodnevna manifestacija kojom će se obilježiti Dan državnosti BiH na području Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona.
