U januaru 2022. prvo svinjsko srce presađeno je ljudskom biću. Pacijent je preživio samo dva mjeseca, a timovi iz cijelog svijeta još uvijek se natječu ko će uspješno izvršiti ovaj podvig. Sada kada je upravo obavljena prva transplantacija svinjskog bubrega na čovjeku, u Njemačkoj punom parom radi centar koji uzgaja svinjska srca u nadi da će tako uskoro spašavati ljudske živote. Trenutno je u centru 350 primjeraka kloniranih na Univerzitetu Ludwig Maximilian u Münchenu od embrija pristiglih s Novog Zelanda.
Zaposlenici ovog centra koriste te životinje kako bi istražili svijet ksenotransplantacija. Ovo pionirsko naučno područje uključuje, između ostalog, rezanje genetski modificiranih (GM) svinja za vađenje srca (ili bubrega, pluća ili jetre) i isporuku ljudskom biću koje je teško bolesno, objavio je dnevnik ABC.
Ksenotransplantacije su naučno istraživanje koje obećava. Danas u Sjedinjenim Američkim Državama oko 106.000 osoba čeka na transplantaciju, a 17 ljudi umre svaki dan prije nego što se organ koji im treba pojavi. Svinje ove vrste mogu biti rješenje problema.
Sedmog januara 2022. hirurzi sa Univerziteta Maryland u Baltimoreu zamijenili su oslabljeno srce Davida Bennetta, 57-godišnjeg muškarca, modificiranim srcem svinje. Činilo se da sve ide dobro, dok dva mjeseca nakon intervencije pacijent nije umro. Hirurg Bartley Griffith kazao je da će njegov tim nastaviti usavršavati ovu tehniku. "Kao i svaka druga pionirska transplantacija u svijetu, ovo nam je dalo dragocjeno znanje koje će, nadamo se, pomoći transplantacijama da spase živote budućih pacijenata", izjavio je.
Istina je da se svinje, čija je veličina i fiziologija vrlo slična našoj, pokazuju kao najprikladniji darivatelji organa u životinjskom carstvu. U Minhenu rade s GM svinjama od 2002. godine, samo šest godina nakon rođenja ovce Dolly, prvog kloniranog sisavca. "Nismo zamišljali da bi se tehnike mogle razvijati na način na koji jesu", kaže vođa tima, dr. Eckhard Wolf
Iako nije bio direktno uključen u neuspjelu američku operaciju, Wolfov je tim 2016. godine već donirao svinjsko srce za transplantaciju pavijanu, a organ je nastavio funkcionirati više od 900 dana. Druga, naprednija studija sastojala se od presađivanja svinjskih srca u 14 babuna, od kojih su dva preživjela šest mjeseci.
Pavijani su najveći primati na kojima se može eksperimentirati, i to iz etičkih razloga. "Bilo bi nam drago raditi sa čimpanzama, ali budući da su toliko slične ljudskim bićima, nikada nam to neće dopustiti."
Svinje su smještene u zgradama uz glavni laboratorij. Svi stručnjaci dužni su se prije prilaska životinjama razodjenuti i dezinficirati od glave do pete, istuširati i oprati kosu te obući laboratorijsku odjeću i obuti Crocs sandale.
Otkako je prvi čovjek rasjekao ovcu i vido da mu njena unutrašnjost izgleda poznato, ljude je zanimalo je li moguće bolesnim ljudima donirati životinjske organe. Prve epizode ksenotransplantacije datiraju iz 17. stoljeća, a početkom 20. stoljeća počeli su se ugrađivati dijelovi testisa drugih primata s namjerom jačanja muževnosti. Američki šarlatan John Brinkley preporučio je transplantaciju kozjih testisa svojim pacijentima kako bi poboljšao njihovu seksualnu izdržljivost. Brinkley je postao slavan, ali vjeruje se da je na kraju bio odgovoran za smrt 42 svoja pacijenta.
Kad su došle 1950. godine, kada su započele transplantacije organa s jednog čovjeka na drugog, ponovo se ozbiljno razmatrala mogućnost ksenotransplantacije. Šezdesetih godina rađeno je presađivanje bubrega i srca čimpanzama, ali bez pozitivnih rezultata. Međutim, 1984. godine Baby Fae – 12 dana stara američka beba – dobila je srce babuna. Djevojčica je preživjela 21 dan. Bilo je onih koji su govorili da je liječnička etika dovedena do krajnjih granica i pokrenula se globalna rasprava.
U minhenskom centru Wolfov tim predložio je korištenje svinja za sve vrste transplantacija. Srce je organ koji najviše obećava. Ali najtraženiji su bubrezi, a laboratorij ove godine planira pokrenuti klinička ispitivanja transplantacije bubrega s genetski modificiranih svinja na ljude. Pluća su mnogo složenija i zahtijevaju dodatna istraživanja.
Kod svih ovih transplantacija postoje mnoga etička pitanja koja treba razmotriti. Naučnici koji rade na njima svjesni su tzv. 'fuj faktora': vrijeme koje javno mnijenje treba da prihvati nešto što je u početku neugodno ili alarmantno. Svojedobno se to događalo s transplantacijama među ljudskim bićima, in vitro oplodnjom, laserskom oftalmološkom kirurgijom... No, danas se čak ni kršćanske, judaističke ili islamske vjerske vođe ne bune protiv ideje ksenotransplantata od svinja.
Aktivisti za životinje nisu toliko zadovoljni. Istina je da genetske modifikacije koje se provode za ksenotransplantacije ne štete njima, a vađenje organa se provodi pod jakom anestezijom, tako da je smrt bezbolna. Nije tako jasno pati li životinja psihički.
Implantacija novog srca nije ništa drugo nego "jednostavni vodoinstalaterski posao", prema riječima jednog hirurga. Ali kod svake transplantacije – bila ona 'xeno' ili ne - najveći je rizik da imunološki sustav odbaci novi organ. Laboratoriji su pribjegli modifikacijama s ciljem suzbijanja ove mogućnosti. U novom srcu Davida Bennetta izmijenjeno je deset od 30.000 gena. Srca koja isporučuje Wolfov tim imaju pet, jer se smatra da što je manje manipulacija, manji je rizik da nešto pođe po zlu. "Dobro ljudsko srce uvijek će biti najbolja opcija, ali ima mnogo pacijenata koji ga ne mogu dobiti... iz jednostavnog razloga što ih nema dovoljno", kaže Wolf. I zaključuje: "Ksenotransplantacija bi im možda mogla spasiti život."
