Nemoguće je sa sigurnošću znati ko se sve ovih dana nalazi na ulicama oko trga Valiasr u srcu Teherana. Desetine muškaraca i nekoliko žena umiješali su se među prolatznike i predstavljaju se kao kritičari vlade. To su policajci u civilu koji su poslani da cinkare one koji su se tamo došli okupiti i demonstrirati. Usred te atmosfere pune napetosti, prožete rafalima suzavca od kojih se odmah zacrvene oči, dvije djevojke idu ruku pod ruku prema sjeveru.

Obje su skinule e svoje velove i ne gledajući policijska vozila koja patroliraju okolinom, prkosno hodaju. “Naravno da se bojim, ali protest je jedini način koji nam preostaje. Ovdje nema budućnosti”, rekla je inozemnim novinarima Shima, jedna od dvije mlade žene, u četvrtak ujutro. “Ima nas mnogo, vidjeli ste. Ne želimo da nam stavljaju veo, ne želimo da nas tjeraju da živimo u strahu”, kaže Mahsa, druga mlada žena koja, kao i njezina prijateljica, ima 21 godinu. Obje studiraju dizajn na Univerzitetu u Teheranu.

Vojska i policija nije oklijevala uzvratiti silom na proteste. Bacali su na demonstrante suzavac dok su demonstranti uzvraćali paljenjem kontejnera za smeće. Neke od slika koje su viđene na ulicama Teherana i drugih iranskih gradova nalikuju klinijama fronta. Komadi kamenja koje su demonstranti bacali na snage sigurnosti još su po ulicama.

Mohsen, koji je takođe bio na demonstracijama, kaže da što oštrije bude vlast odgovarala, mladi će reagirati nasilnije. I to nije jedinstveno za Teheran. Posljednjih dana desetine automobila, motocikala i zgrada koje pripadaju različitim snagama sigurnosti buile su na udaru diljem zemlje.

Smrt mlade djevojke Mahse Amimi probudila je u Iranu bunt koji je tinjao od proljeća 2019. godine. Kao što se može vidjeti na video zapisima koji stižu ovih dana iz Irana, nu zemlji se odvijaju demonstracije predvođene mladim Irankama protiv obavezne upotrebe hidžaba.

Hidžab je obavezan u Iranu od trijumfa Islamske revolucije 1979. godine. Prošlog mjeseca, iranski predsjednik Ebrahim Raisi pooštrio je kontrolu nošenja vela kako bi osigurao da žene poštuju pravila odijevanja.

Demonstracije su pretvorile gradove Irana u poprišta svakodnevnih sukoba s policijom, osobito noću. U nekim je sukobima bilo mrtvih i ozlijeđenih, navodi Amnesty International. Demonstranti su palili automobile i motocikle i vladine simbole. Raisi je takođe u središtu kritika, demonstranti ga nazivaju "diktatorom". Žene skidaju velove i šišaju se po ulicama pod sloganom “Žene, život i sloboda”.

Starije generacije, uključujući i one koji su 2009. napravili zelenu revoluciju, ponavljaju da je ova generacija najhrabrija od svih onih koji su predvodili proteste u Iranu. Posebno žene. Napominju da je ovaj put mobilizacija motivirana drugim razlogom, a ne političkom ili ekonomskom situacijom.

Potaknuti su bijesom izazvanim smrću Mahse Amini, 22-godišnje djevojke iz Iranskog Kurdistana koja je umrla nakon što takozvana policija za moral nije mislila da je odjevena u skladu s islamskim pravilima odijevanja. Vlasti insistiraju da je Mahsa imala srčani udar dok je bila zatočena i da nije pretučena. Porodica tvrdi da djevojka nije imala problema sa srcem.

Sedmicu nakon njene smrti još uvijek nije poznat rezultat istrage koju je obećao predsjednik Ebrahim Raisi. On je u četvrtak, tokom posjete New Yorku, odbio dati intervju novinarki CNN-a Christiane Amampour, koja je iranskog porijekla, nakon što je odbila zahtjev da pokrije glavu.

“Prije 40 godina obećali su da će žene bez vela imati prostor u društvu, ali to nisu ispunili. Njegov um nije dovoljno širok da to prihvati”, objašnjava Ali, 25, koji radi u kafiću u Teheranu. Volio bi da je drugačije, ali misli da će demonstracije brzo završiti. "Uhapsit će mnogo ljudi i obračunati se sa njima", kaže Ali. Različiti dijelovi vlasti, uključujući Revolucionarnu gardu, tvrde da su opozicione grupe ili "elementi sponzorirani od stranih neprijatelja" iskoristili Mahsin kao izgovor za stvaranje haosa.

"Pobuna neće uspjeti", stoji u izjavi koju je objavila Revolucionarna garda, koja je takođe pozvala pravosuđe Islamske Republike da procesuira "one koji šire lažne vijesti i glasine" o Mahsinoj smrti. Ovo se događa nekoliko sati nakon što je internet djelomično blokiran u zemlji, posebno na mrežama mobilne telefonije. Slilčno je rađeno prilikom suzbijanja protesta prethodnih godina. Mnogi aktivisti vjeruju da će ova mjera pomoći u povećanju represije.

Centar za ljudska prava u Iranu, organizacija sa sjedištem u Oslu, saopćio je da je 31 civil poginuo u neredima. Prema drugim podacima, riječ je o 12 poginulih, među kojima je i pet pripadnika državne sigurnosti. Međutim, verzije koje dolaze iz iranskog Kurdistana, odakle je Mahsa porijeklom, tvrde da samo u toj regiji brojka može biti veća.

“Moja generacija ne zna šta traži ovim protestima. Znaju samo da su umorni od vlasti, od vela, od ekonomskih pitanja”, zaključuje Ali, mladić iz kafića.