Kina je započela tisućljeće s reputacijom kraljevstva bicikla. Dvadeset i četiri godine kasnije, zemlja ne samo da je postala najveći proizvođač automobila na svijetu, već i kao novi svjetski lider u izvozu, nakon što je otela krunu svom susjedu Japanu. Po prvi put u svojoj historiji, azijski div postavlja standarde u automobilskom sektoru, a to čini zahvaljujući nezaustavljivom porastu svojih električnih vozila (EV).
Brojke saame govore: u Evropi je jedno od osam kupljenih vozila u 2022. bilo električno (u SAD svako sedmo), a u isto vrijeme u Kini su električna vozila predstavljala 25% ukupne prodaje automobila. Prema podacima Kineskog udruženja proizvođača automobila, u samo dvije godine stopa rasta EV-a u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji naglo je porasla s 10 % na 35 %, a hongkonška banka HSBC procjenjuje da će do 2030. dosegnuti 90%.
Ova promjena mentaliteta u kineskom društvu ne bi se dogodila bez vladine podrške ovom sektoru. Peking je 2014. uveo porezne olakšice za kupovinu „zelenih“ automobila, a do 2022. uložio je gotovo 30 milijardi eura u poticanje njihove potrošnje. Ove je godine Ministarstvo finansija najavilo najveći ustupak industriji, paket poreznih olakšica od 66,3 milijarde eura tokom četiri godine za električna vozila s baterijama, plug-in hibridima i pogonom na hidrogen.
Od 2020. žestoka konkurencija između kineskih proizvođača (procjenjuje se da ih ima više od 300) motivirala je lokalne kompanije da inoviraju i prilagode se ukusima potrošača brže od stranih. Zapravo, otprilike 80% novih električnih automobila registriranih u Kini 2023. godine su domaćih marki. “Brzina kojom je Kina prihvatila nove tehnologije u automobilskoj industriji je neusporediva”, ističu iz agencije za ocjenu rizika Moody's.
Posjedovanje odgovarajuće infrastrukture također je olakšalo prelaz. Kina se može pohvaliti da ima najveću mrežu za punjenje na svijetu, s više od četiri miliona punjača diljem zemlje. Samo u 2022. godini, više od 70% jedinica koje su instalirane u cijelom svijetu napravljeno je u Kini, a između januara i juna ove godine dodano je 442.000 mjesta, prema China Cargo Allianceu.
Kina, koja je zaostajala u proizvodnji vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, pronašla je u električnim vozilima pristup tržištima koja su joj se opirala. U kasnim 2000-ima vlasti su zamislile strateški plan ulaganja: ako Kina dovoljno rano razvije ovu tehnologiju, mogla bi steći ogromnu konkurentsku prednost. I tako je i bilo.
Kina se nije pozicionirala samo kao najveći proizvođač automobila na svijetu, već i kao vodeći izvoznik. Kineski su proizvođači prodali 3,4 miliona vozila u inozemstvu od januara do septembra, više od Japana i Njemačke, koji su izvezli 3,2 miliona odnosno 2,4 miliona u istom razdoblju, navodi se u izvještaju njemačkog istraživačkog instituta CAM. Električna vozila činila su 24% kineskog izvoza, više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu, potaknuta prodajom Tesle. Od 2021. komlanija Elona Muska proizvodi više automobila u svojoj gigatvornici u Šangaju nego u bilo kojoj drugoj. Međutim, kineski BYD je nagazio na papučicu gasa (u augustu je bio glavni izvoznik) i prijeti ukrasti tu poziciju 2024. Prošle je godine BYD stekao veliku reputaciju: četiri od deset najprodavanijih EV-ova u svijetu bila su njihova.
Investicijska banka Natixis procjenjuje da će Kina 2023. godine proizvesti više od sedam miliona električnih vozila, što je ekvivalentno 52% globalne proizvodnje, te da će se njezin udio u izvozu povećati na 41%. U 2019. godini iznosio je 21 posto. Konzultantska firma Gartner predviđa da će do 2026. više od 50% električnih vozila koja će se prodavati diljem svijeta dolaziti od tog azijskog diva.
Ovi nevjerojatni rezultati uglavnom su rezultat toga što su kineski proizvođači globalni lideri u kritičnom aspektu opskrbnog lanca: tehnologiji baterija. Više od tri četvrtine svjetskih tvornica baterija nalazi se u Kini, a 2022. godine ta je zemlja činila 78% globalnog proizvodnog kapaciteta, prema podacima Benchmark Mineral Intelligencea. Prošle godine šest od deset najvećih proizvođača na planeti bili su kineski (predvođeni CATL-om i BYD-om).
Kina je također bila pionir u stvaranju litij-ferofosfatnih baterija, nad kojima ima monopol (99% svjetskog udjela). Ove baterije, manje sklone pregrijavanju, omogućuju vožnju na dugim udaljenostima uz znatno niži trošak i mogu postići do 2000 ciklusa punjenja bez značajnog gubitka kapaciteta, što je gotovo dvostruko više od tradicionalnih litij-ionskih baterija. Isto tako, kineske firme vode istraživanje i razvoj slijedeće generacije baterija: solid-state baterije.
Ta je dominacija posljedica činjenice da ta azijska država kontrolira više od polovine svjetskih kapaciteta za rafiniranje grafita, nikla, kobalta i litija te joj je garantirana opskrba tim mineralima iz Latinske Amerike i Afrike. Ova "prednost omogućuje kineskim proizvođačima da smanje troškove proizvodnje" i budu "samodostatni" od obrade litija do sastavljanja baterija, primijetio je Moody's u augustu.
S ciljem ubrzanja proizvodnje i osiguravanja troškovno konkurentnog opskrbnog lanca, mnogi evropski proizvođači sklopili su partnerstvo sa svojim kineskim konkurentima. Volkswagen je u julu kupio 4,99% udjela u XPengu, a u aprilu je najavio da će izgraditi razvojni centar za automobile u Hefeiju. Sa svoje strane, VW ima 33 tvornice s partnerima u zajedničkom ulaganju i 100.000 kineskih zaposlenika.
U 2022. Kina je izvezla 371 000 električnih vozila u Evropsku uniju, što je povećanje od 360% u poređenju s 2020. Međutim, za sada je broj vozila kineske marke na evropskim cestama i dalje relativno nizak. Suočena s porastom izvoza iz Kine, Evropska unija službeno je pokrenula istragu kako bi utvrdila jesu li kineski proizvođači električnih vozila primili javne subvencije koje pomažu nepoštenu konkurenciju. “Tržišta su preplavljena jeftinijim električnim vozilima, čije su cijene umjetno snižene na temelju golemih državnih subvencija”, osudila je u septembru predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen. Ako se uvedu carine, evropski proizvođači s poslovnim nastanom na kineskom tlu, poput VW-a, BMW-a ili Mercedes-Benza, suočili bi se s golemom dilemom.
Stari kontinent – drugo najveće globalno tržište električnih vozila – postao je ključna regija za širenje kineskih električnih automobila. Godine 2022. evropski je automobilski sektor primio najveću koncentraciju kineskih ulaganja u industriji u više od desetljeća (53%), prema podacima iz Mericsa. Nadalje, od 2018. kineske firme za proizvodnju baterija najavile su ulaganja od više od 17 milijardi eura u Evropi i očekuju da će njihove evropske tvornice predstavljati približno 20% ukupnog kapaciteta proizvodnje baterija na kontinentu do 2030. godine. (El Pais)
