Višak kilograma postao je vrlo ozbiljan zdravstveni problem u cijelom svijetu. Više od 1,5 milijardi odraslih i gotovo 400 miliona djece — svaki četvrti čovjek u svijetu — živjet će s pretilošću u roku od 12 godina, ako se ovo zlo koje sada pogađa dječju populaciju i adolescente ne zaustavi. Malo je hroničnih bolesti koje su tako brzo napredovale u posljednjim desetljećima - bez obzira na ekonomski i zemljopisni kontekst - kao što je pretilost, koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira kao epidemiju. Tihu, ali razornu.

I to, unatoč činjenici da su u posljednjem desetljeću uloženi napori za promoviranje zdravih životnih navika. Nije bilo dovoljno. Pretilost je slon u sobi s kojim se svijet mora suočiti, prije nego kasnije, zbog njezinih razornih posljedica. Ako se ništa ne promijeni, ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u svijetu dosegnut će 2035. godine 4,32 hiljade milijardi dolara godišnje  zbog medicinskih troškova, izostanaka s posla, niske produktivnosti, preranog penzionisanja i smrti.

Predstavlja gotovo 3% trenutnog globalnog BDP-a, što je uporedivo s utjecajem covida-19 u 2020. godini. U 2019. iznosio je 2,19% BDP-a, a porast će na 3,29% 2060. Ovo su predviđanja Svjetskog atlasa pretilosti 2023. godine, koji je objavila Svjetska federacija za pretilost, koji analizira ekonomske posljedice u 161 zemlji.

Farmaceutske tvrtke vidjele su golem biznis u nezdravoj tjelesnoj težini i pretvorile su borbu protiv pretilosti u svoju škrinju s blagom. Vjeruje se da je to najveće biofarmaceutsko tržište desetljeća; Goldman Sachs procjenjuje potencijalno poslovanje od 100 milijardi dolara godišnje u 2030. Dolazak na tržište lijekova Novo Nordiska i Eli Lillya, izvorno razvijenih i uspješno plasiranih za dijabetes koji su se pokazali učinkovitima za mršavljenje, mogao bi označiti prekretnicu u nekontroliranom napredovanju bolesti.

Njegovoj popularnosti pridonijele su i poznate osobe - holivudska droga, kako je zovu - poput Kim Kardashian ili Elona Muska, koji je priznao da je uzimao semaglutid koji smanjuje apetit.

Druga strana medalje je prehrambena industrija koja je zadnjih desetljeća napunila svoje džepove prodajom ultraprerađene hrane. Susreću se s mogućim gubitkom posla, ali i izazovom preformulacije svojih proizvoda kako bi bili zdraviji bez gubitka okusa, što će zahtijevati značajna ulaganja. Na ove lijekove za mršavljenje s izvjesnom zabrinutošću i nesigurnošću gledaju i proizvođači medicinskih uređaja za opstruktivnu apneju u snu, osteoartritis i hroničnu bolest bubrega, čiji bi prihod također mogao biti smanjen.

Godine 2020. 2,6 milijardi ljudi živjelo je s viškom masnog tkiva — prekomjernom težinom i pretilo — što je 38% svjetske populacije, prema podacima Svjetske federacije za pretilost. Ako govorimo samo o pretilosti, takvih je nešto više od  milijarde ljudi (650 miliona odraslih, 340 miliona adolescenata i 39 miliona djece). Odnosno svaki sedmi građanin, navode u organizaciji.

Zabrinjava činjenica da toliki milioni ljudi imaju visok indeks tjelesne mase. WHO definira pretilost kao abnormalnu ili prekomjernu količinu nakupljenog masnog tkiva koja predstavlja zdravstveni rizik. Indeks tjelesne mase (BMI) je metoda koja se najčešće koristi i sastoji se od dijeljenja težine, izražene u kilogramima, s visinom u metrima na kvadrat (kg/m2). Za odrasle, prekomjerna tjelesna težina predstavlja BMI veći ili jednak 25; pretilost je BMI veći ili jednak 30.

Pretilost je javnozdravstveni problem koji se brzo proširio u svim zemljama. Od 1975. porastao je gotovo tri puta, čemu je uvelike pridonio napredak sjedilačkog načina života i sve veća konzumacija brze hrane te slatke i ultraprerađene hrane. Mora se uzeti u obzir da u mnogim zemljama nema alternativne hrane ili je pristup voću i povrću preskup. "Niti jedna zemlja nije imuna na učinke epidemije pretilosti, koja je postala globalna zdravstvena hitnost koja zahtijeva hitan i imperativan odgovor", napominje Francesco Branca, direktor Odjela za prehranu i sigurnost hrane SZO-a.

Iz tog razloga, Svjetska federacija za pretilost predviđa da će 51% svjetske populacije živjeti s pretilošću i prekomjernom težinom 2035. Brojka je alarmantna: postoji više od četiri milijarde ljudi osuđenih na ovu složenu bolest, povezanu s više od 200 problema koja je odgovorna za smrt više od četiri miliona ljudi svake godine. Bolesti povezane s masnoćom su među tri glavna uzroka smrti u svijetu, osim u podsaharskoj Africi, prema izvještaju Pretilost: Zdravstvene i ekonomske posljedice nadolazećeg globalnog izazova.

Zemlja s najvećim postotkom stanovništva s pretilošću nalazi se na pacifičkim otocima. U Nauruu 94% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, a dijabetes pogađa 66% ljudi u dobi od 55 godina. Iako je populacija tako mala (12.511 ljudi), nije reprezentativna na svjetskoj razini. Među uobičajenim sumnjivcima su Sjedinjene Države, gdje je više od 70% odraslih pretilo ili ima prekomjernu težinu i gdje je bolest vodeći uzrok smrti.

Također Meksiko: oko 73% stanovništva premašuje preporučenu težinu. Nadalje, 34% ovih bolesnika pati od morbidne pretilosti (BMI veći od 40). U stvarnosti, američki kontinent je jedan od najpogođenijih ovom bolešću, koja će imati godišnji ekonomski učinak od 3,7% BDP-a 2035. godine, prema procjenama iz Svjetskog atlasa pretilosti.

Na dnu je Vijetnam s 2,1% učestalosti pretilosti u odrasloj populaciji starijoj od 18 godina, ali Vijetnam je jedna od zemalja jugoistočne Azije u kojoj se pretilost najviše povećava. Ekiononmski rast područja uslovio je promjene u načinu života građana i veću konzumaciju manje zdrave prehrane. Pretilost guši izdatke za javno zdravstvo zbog visokih troškova povezanih sa hroničnim bolestima. Odgovorna je za 71% svih troškova liječenja dijabetesa, 23% troškova kardiovaskularnih bolesti i 9% troškova liječenja raka.

Ti pacijenti, čiji se životni vijek skraćuje za tri godine, zahtijevaju veći broj liječničkih posjeta, hospitalizacija, laboratorijskih i radioloških pretraga... Osim toga, tu je i čitav niz indirektnih troškova: povećava izostanak s posla (vjerovatnost je veća za 3,4%), smanjuje produktivnost i pospješuje nejednakosti: „Osobe s barem jednom hroničnom bolešću povezanom s prekomjernom težinom imaju 8% manju vjerojatnost da će biti zaposleni slijedeće godine”, navodi se u studiji OECD-a The Heavy Burden of Obesity.

Iako se višak kilograma dugo smatrao isključivim i osebujnim problemom bogatih zemalja, on se danas najbrže razvija u zemljama s ograničenim resursima. Prije svega u urbanim sredinama Azije i Afrike, gdje vesternizacija načina života dovodi do porasta sjedilačkog načina života i lošije prehrane. “U zemljama s niskim dohotkom kao što su Pakistan, Indonezija i Nigerija, postoje svi razlozi za očekivati povećanje prevalencije pretilosti,” prema Svjetskom atlasu pretilosti.

Zlo napada najranjivije. Stopa pretilosti kod djece i adolescenata udeseterostručila se od 1975. u cijelom svijetu, popevši se s 11 miliona ljudi (u dobi od pet do 19 godina) na 124 miliona u 2016. godini, prema studiji koju su uradili Imperial College London i The OMS. “Brži je porast među djecom nego među odraslima”, kaže Rachel Jackson-Leach iz Svjetske federacije za pretilost. A alarmantno je tako u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje su mališani osjetljiviji na neadekvatnu prenatalnu prehranu i prehranu u djetinjstvu.

“U Africi je broj djece s prekomjernom težinom mlađe od pet godina porastao za gotovo 24% od 2000. godine. Gotovo polovina djece s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretile djece mlađe od pet godina u 2019. godini živjela je u Aziji”, dodaju stručnjaci.

Pretilost, energetska neravnoteža između unesenih i potrošenih kalorija, složena je, višefaktorska, rekurentna bolest i nedostaje joj kurativno liječenje. Ultra-prerađena hrana, dostupna u bilo kojem kutku svijeta, pridonosi brzom porastu patologije. Tome moramo dodati povećanje tjelesne neaktivnosti zbog sve više sjedilačke prirode mnogih oblika rada, promjena u prijevoznim sredstvima i sve veće urbanizacije.

Tu su i genetski faktori, odgovorni za između 40% i 70% vjerojatnoće razvoja pretilosti. A kupovna moć i kulturna razina odlučujući su faktori: “Ljudi s nižim primanjima skloniji su se odlučiti za jeftiniju hranu, često bogatu šećerom, solju i nezdravim masnoćama, nego ljudi s visokim primanjima, koji bi mogli kupiti više cjelovite hrane”, kažu iz WHO.

Svjetska federacija za pretilost također ističe utjecaj klimatskih promjena, budući da je blaga i umjerena nesigurnost hrane povezana s povećanom pojavnošću, posebno u kontekstima gdje je energetski bogata prerađena hrana dostupna po niskoj cijeni. Osim toga, rastuće temperature rezultiraju smanjenom tjelesnom aktivnošću u mnogim dijelovima svijeta. Posljednji faktor rizika su hemijski kontaminanti, koji utječu na endokrini sistem i potiču debljanje.

Lijekovi poput Ozempica, za koje se pokazalo da su učinkoviti za mršavljenje, guska su koja nosi zlatna jaja za farmaceutske kompanije koje se natječu da dođu do vrha tržišta pretilosti, čiji se potencijal procjenjuje na 100 milijardi dolara. 2030. godine, navode analitičari Goldman Sachsa. Banka govori o "nekima od lijekova sa najvećom zaradom svih vremena". Novo Nordisk i Eli Lilly zauzet će oko 80% tržišta lijekova za pretilost za sedam godina, procjenjuju. “Moguće da predstavlja veliko novo tržište, bez premca u veličini i potencijalu, ali i značajnu korist za pacijente, od kojih mnogi ne mogu sami izgubiti na težini jedući drugačije i baveći se sportom,” dodaju stručnjaci.

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk u septembru je postala najvrjednija u Evropi, nakon što je nadmašila luksuznog diva LVMH, zahvaljujući uspjehu svojih lijekova Ozempic i Wegovy, što su dva naziva za isti spoj: semaglutid (djeluje kao supresor apetita oponašanjem crijevnog hormona zvanog peptid-1).

 

Novo Nordisk je u prvih devet mjeseci 2023. zabilježio neto dobit od 8,27 milijardi eura, što je povećanje od 47% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Wegovy injekcija dobila je odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) u junu 2021. za liječenje hronične pretilosti kod odraslih. Ozempic injekcije su indicirane za liječenje dijabetesa tipa 2 i za tu svrhu imaju odobrenje FDA. No, koriste ih (cijena im je oko 130 eura) hiljade zdravih ljudi za mršavljenje, jer smanjuju apetit. Potražnja je bila tolika da je farmaceutska kompanija imala problema s opskrbom, što je pogodovalo crnom tržištu na kojem se čak prodaju krivotvorene injekcije. Ozempicova prodaja u prvom polugodištu dosegla je 56 miliona eura, 58% više u odnosu na prethodnu godinu.

Ove je sedmice američka FDA odobrila Zepbound, dugoočekivani lijek protiv pretilosti farmaceutske kompanije Eli Lilly, koja u potpunosti ulazi na rastuće tržište lijekova za mršavljenje. Spoj, tirzepatid, isti je onaj sadržan u lijeku Mounjaro, odobrenom i indiciranom za liječenje dijabetesa tipa 2. Bloombergovi analitičari predviđaju da će novi brend rasti u sljedećih šest godina i da će dominirati tržištem zajedno s Wegovy i Novo Nordiskom.

Više je kompanija koje se natječu u ovom golemom poslu. Pfizer se usredotočio na svoj oralni lijek protiv pretilosti, danuglipron. Amgen i Viking Therapeutics također su u procesu, ali trebat će još najmanje dvije godine prije nego što dobiju odobrenje.

Gazirana bezalkoholna pića, slatki napitci, čokoladni snackovi, sladoledi, industrijska peciva, instant juhe, slani zalogaji... Sve je to hrana kloja uzrokuje prekomjernio debljanje. Zato sve više zemalja uvodi dodatne poreze na slatka pića. Meksiko, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Francuska, Norveška, Južnoafrička Republika i Peru samo su neki od njih. Druge zemlje, posebno u Latinskoj Americi, otišle su dalje. Kolumbija je bila jedna od prvih koja je oporezovala ultraprerađene proizvode.

Evropska komisija radi na novom usklađenom i obaveznom označavanju prehrambenih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja. Jedna od opcija koja se razmatra je Nutri-Score, sistem koji se već koristi u nekoliko zemalja. Industrija hrane i pića strahuje da će novo označavanje, društveni pritisak i lijekovi za suzbijanje apetita smanjiti potrošnju. Preformulacija je jedini način da se spase. Mnogi su sektori već poduzeli mjere. Za sada na dobrovoljnoj bazi, budući da evropsko zakonodavstvo regulira samo prisutnost transmasti u hrani.