Za mnoge ljude diljem svijeta, novogodišnja svečanost važna je proslava jer se njome simbolično obilježava vrijeme prije i poslije dobre ili loše godine. Tako i u Bosni i Hercegovi želimo 2021. ostaviti iza sebe i u ponoć označiti novi početak, s novim ciljevima i željama za koje se nadamo da će nam se ostvariti.

Bosna i Hercegovina 2021. godinu ispraća duboko podijeljena i suočena s najvećom političkom krizom od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a 2022. dočekuje s nagomilanim problemima čije se rješenje ne nazire, dok raste strah od otvorenih sukoba nalik onima uoči raspada bivše Jugoslavije. 

Jedina svijetla tačka u zemlji jeste ekonomija, koja se uspijeva izboriti s brojnim izazovima, pa je procjena Centralne banke BiH da će realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. biti 3,4 posto, a sličan rast predviđa se i za narednu godinu.

Godina na odlasku u BiH će se pamtiti po tome što je zemlja dobila novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na toj je dužnosti Christian Schmidt naslijedio Valentina Inzka, a taj je događaj označio i ulazak BiH u najozbiljniju postratnu krizu. Vlasti RS, predvođene Miloradom Dodikom, uporno su lobirale da se OHR zatvori i tako eliminira mogućnost smjene izabranih funkcionera, kao i nametanja odluka i zakona.

Kulminiralo je donošenjem Zakona o zabrani negiranja genocida. To je bio okidač za sada već šestomjesečnu blokadu tokom koje je Dodik napravio korak ka secesiji RS od BiH, kada je u Skupštini tog entiteta izglasano povlačenje saglasnosti na državne zakone o odbrani i sigurnosti, sistemu indirektnog oporezivanja i o VSTV-u. Dodik najavljuje da će do polovine 2022. donijeti zakone kojima se poslovi odbrane, poreske i carinske politike te imenovanja sudija i tužitelja prenose na entitet.

To je put ka pravnom haosu i anarhiji u zemlji a posebnu opasnost predstavljao bi pokušaj RS da uspostavi svoju vojsku, što predstavnici međunarodne zajednice vide kao “crvenu crtu” preko koje se ne može preći. Nije riješen ni problem izmjene Izbornog zakona, za šta ima još vrlo malo vremena jer izbori, planirani za oktobar, moraju biti raspisani do 5. maja, a prije toga u Parlamentu BiH treba izglasati potrebne zakonske i ustavne promjene, što je malo vjerovatno.

Nova godina je prvi dan u kalendaru, prvi dan januara i prvi dan u godini. Po julijanskom kalendaru datum, 1. januar pa i Nova godina dolaze 13 dana poslije. Jevrejska Nova godina (Roš hašana) počinje 1. ili 2. dana 7. mjeseca te pada u septembru ili oktobru.

Islamska nova godina ili Hidžretska nova godina obilježava početak muslimanskog lunarnog kalendara. Ovaj kalendar koristi se više od 1.440 godina za određivanje važnih muslimanskih događaja, uključujući početak ramazana, Ramazanski bajram i početak hadža. Ova godina, koja traje 354 ili 355 dana, približno je 11 dana kraća od solarnog, gregorijanskog kalendara, ima 12 mjeseci, od kojih je prvi muharem, a posljednji zulhidže. U 2022. godini prvi dan islamske nove godine jeste 29. juli.

Za zapadni svijet svakog 1. januara počinje Nova godina, ali samo za zapadni svijet, budući da za kineski kalendar službeno ne postoji dan koji se označava kao kraj godine, već se slavi između 21. i 18. februara, što su datumi u kojima sami sebi stanovnici tog dijela svijeta postavljaju svoje ciljeve i snove za sljedećih 12 mjeseci.

Od uvođenja gregorijanskog kalendara 1582. godine, 1. januar se vodi kao prvi dan nove godine i od tog trenutka se obilježava kao jedan od najvažnijih datuma. Papa Grgur XIII. bio je zadužen za utvrđivanje ovog važnog dana.

Nove godina simboličan je novi početak, ona pojednostavljuje početak novog ciklusa, a time i početak novih prilika. Kako god na nju gledali, neka nam bude sretna. Jer, po svemu sudeći, sreća će nam baš biti potrebna.