Stavros Atlamazoglou, iskusni vojni novinar i veteran Grčke vojske, izvještava u "The National Interest" o značajnom dogovoru između Srbije, Francuske i Ukrajine, koji bi mogao da promijeni dinamiku sukoba u Evropi, na njenom Istočnom Frontu.
Prema izvještaju, Srbija je potpisala ugovor vrijedan 3 milijarde dolara sa Francuskom za kupovinu dvanaest lovaca F3R Rafale. U sklopu ovog sporazuma, Srbija će isporučiti trideset i šest MiG-29 Fulcrum lovaca Francuskoj do kraja godine. Očekuje se da će Francuska ove avione proslijediti Ukrajini, koja se nalazi u ratnom sukobu s Rusijom.
Potvrda iz Rusije
Elena Panina, istaknuta članica partije Jedinstvena Rusija i bivša zamjenica predsjednika Državne Dume, podijelila je na svom Telegram kanalu da će Francuska odbiti 390 miliona dolara od ukupno 3 milijarde dolara za isporuku 36 ruskih lovaca MiG-29 Parizu.
"Avioni (MiG-29) će biti predati Francuzima u decembru, nakon čega će biti poslani u Ukrajinu. Moskva je već obaviještena o ovom aspektu dogovora," piše Panina. Dodaje da "je malo vjerovatno da bi Beograd dobio dozvolu od ruskih vlasti za ovu akciju". Panina je uvjerena da je sve već dogovoreno i napominje da "ovo nije prvi put da je srpsko oružje isporučeno Kijevu".
"Ukrajina je dobila municiju vrijednu 800 miliona eura iz Srbije preko posrednika. Ova situacija postavlja pitanje: Kome Rusija može sigurno prodavati oružje, a da ne strahuje da bi jednog dana moglo biti upotrijebljeno protiv nas?", zapitala se Panina.
Pojačana podrška Ukrajini
Ovaj dogovor dolazi u trenutku kada Francuska intenzivira svoju vojnu podršku Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je najavio moguću isporuku Dassault Mirage lovaca Kijevu, kao i obuku ukrajinskih pilota. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo već koristi MiG-29, što bi uvođenje srpskih aviona u službu učinilo znatno jednostavnijim.
Srpski MiG-29 avioni, modifikacije 9-13SE, imaju poboljšane radarske sisteme, koji omogućuju ciljanje i angažiranje više prijetnji istovremeno. Ova modernizacija, uz povećanu borbenu nosivost, čini ih značajnim pojačanjem za ukrajinske zračne snage.
O autorima i publikaciji
Stavros Atlamazoglou je poznat po svojim stručnim izvještajima o specijalnim operacijama i vojnim pitanjima. Kao veteran Grčke vojske, ima bogato iskustvo u oblasti nacionalne sigurnosti. Njegovi radovi su objavljivani u renomiranim medijima kao što su Business Insider, Sandboxx i SOFREP.
The National Interest je online publikacija osnovana 1985. godine, koja se bavi temama iz oblasti odbrane, nacionalne sigurnosti, vojnih poslova, vanjske politike i američke politike. Njeni urednici i stručnjaci redovno doprinose vodećim svjetskim medijima poput CNN-a, NPR-a, Fox Newsa i Washington Posta.
Posljedice
Ovaj dogovor između Srbije, Francuske i Ukrajine mogao bi značajno uticati na geopolitičku situaciju u regionu, jasno ukazujući na promjenu u srpskoj vanjskoj politici koja se postavlja protiv Rusije. Ovakva orijentacija Srbije, iako izaziva iznenađenje srbijanske populacije, nije bez presedana.
Naime, srpska vojska je već bila na suprotnoj strani od Rusije tokom sjeverne ruske intervencije (1918-1919), kada su se, zajedno s francuskim, američkim, kanadskim i drugim saveznicima, iskrcali u Arhangelsku. Taj historijski događaj služi kao podsjetnik na kompleksnost odnosa između Srbije i Rusije, koji Rusi nisu zaboravili.
Ako ovaj dogovor zaista rezultira prebacivanjem srpskih MiG-29 aviona Ukrajini, to bi moglo izazvati značajne posljedice, ne samo za odnose Srbije s Rusijom, već i za širu političku dinamiku u Evropi. Srbija, koja je dugo balansirala između Istoka i Zapada, ovim potezom bi jasno signalizira svoje svrstavanje uz zapadne sile, što će nesumnjivo izazvati ozbiljnu reakciju Rusije.
Rusija je veoma vjerojatno verbalno odmah reagirala, jer APA prenosi pozivajući se na ruski TASS da je srpski ministar odbrane Bratislav Gašić demantovao izvještaje da bi Srbija mogla prebaciti svoje MiG-29 lovce Ukrajini. No, sada je Panina otišla korak dalje, što otkriva da Rusi šalju jasne signale Srbiji.
Hoće li će Srbija ispuniti svoje obećanje?
Iako je srpski ministar odbrane Bratislav Gašić demantovao izvještaje o mogućem prebacivanju MiG-29 lovaca Ukrajini, ostaje pitanje koliko je ovaj demanti vjerodostojan. Treba sačekati šta će Francuzi uraditi, jer, kao što kažu, dogovor je dogovor. Izvještaji o ovom dogovoru pojavili su se u vjerodostojnim zapadnim medijima.
"Ovo je još jedna očigledna laž usmjerena na narušavanje kupovine naših 12 potpuno novih višenamjenskih lovaca četvrte generacije Rafale. MiG-ovi koji pripadaju Srbiji ostaju ovdje i nećemo ih predati nikome", pojasnio je ministar Gašić.
On je dalje naglasio: "Zahvaljujući odgovornoj politici predsjednika Vučića, Srbija sada ima 14 modernizovanih aviona MiG-29." Gašić je također podsjetio da je, "pod 'naporima' Ponoša i sličnih, naša borbena avijacija bila toliko zapuštena da je prije nešto više od deset godina bilo dana kada nijedan MiG-29 nije mogao poletjeti i braniti naš zračni prostor."
"Srbija je posvećena zadržavanju svojih MiG-29 aviona, osiguravajući da ostanu operativni još nekoliko godina. Pored toga, nastavićemo sa nabavkom napredne borbene opreme kako bismo unaprijedili sposobnosti Vojske Srbije i promovirali mir i stabilnost", naglasio je Gašić.
Ratno vazduhoplovstvo Srbije ima oko 14 MiG-29 lovaca. Ovi avioni su inicijalno nabavljeni u dvije serije: prva serija je stigla iz bivšeg Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva krajem 80-ih, a naknadne donacije iz Rusije i Bjelorusije između 2017. i 2021. dodatno su pojačale flotu sa mješavinom polovnih aviona za modernizaciju.
Srbija je tokom godina preduzela značajne nadogradnje svoje flote MiG-29, uključujući modernu avioniku, napredne radarske sisteme i kompatibilnost sa najsavremenijim oružjem kako bi ispunila NATO standarde. Najnovije nadogradnje, dio sveobuhvatne revizije u kojoj su učestvovali ruski tehničari, imaju za cilj produženje radnog vijeka aviona i poboljšanje njihove borbene efikasnosti.
Ako Srbija odluči da ispuni sporazum, koji su potvrdili i Rusi, i isporuči ove avione, to će jasno pokazati da je ovaj dogovor Srbiji važniji od ruskog prijateljstva ili mogućih prijetnji. S druge strane, ako isporuka ne bude realizovana, moglo bi se zaključiti da su ruski pritisci uspjeli da osujete plan. Rusi će onda diplomatski reći da nije bilo pritisaka - ni luk jeli ni luk mirisali.
