Sve je manje optužnica i presuda za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Kako vrijeme prolazi, zasigurno je sve teže zaokružiti konkretne zločine i dokazati ih. Počinioci su sve stariji i sve je češće njihova smrt brža od pravde. Isto je i sa svjedocima, sve više ih napušta ovaj svijet a da nisu dočekali da pravda barem djelomično odgrne mrak u koji su ih zazidali oni koji počiniše strašna nedjela pred njihovim očima. Tome treba dodati i neefikasnost pravosudnih institucija, o kojoj se često govori, ali i opstrukciju političkih krugova zainteresiranih da se spori hod pravde dodatno uspori.

Uprkos svemu nabrojanom, još se uvijek podižu optužnice, sudi se i presuđuje. Pa hajde da vidimo kako je to bilo u godini pandemije, koja je cijelu planetu usporila pa tako i pravdu u njenom teškom koraku.

KROZ SUDNICE

U 2020. godini na jedanaest sudova izrečeno je 30 presuda za ratne zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pola ih je bilo pravosnažnih. Pet ih je bilo oslobađajućih, a 25 osuđujućih. Pravomoćno je oslobođeno 11 optuženih, a nepravomoćno tri. Osuđene su 34 osobe, od toga 26 pravosnažno. Izrečena im je ukupna kazna od 206 godina zatvora, od toga 119 godina onima čije su presude u 2020. postale pravosnažne.

Pripadnicima VRS-a, MUP-a RS-a i članovima političkih vlasti RS-a izrečeno je 20 presuda, od toga 10 pravosnažnih. Samo je jedna presuda oslobađajuća, dok su oslobođene i dvije osobe kojima se sudilo s onima koji su oglašeni krivima. Osuđeno je 23 lica i izrečena im je ukupna kazna od 179 godina. Od toga je 13 osoba osuđeno pravosnažnim presudama i izrečena im je ukupna kazna od 114 godina zatvora.

Pripadnicima HVO-a izrečeno je šest presuda, tri pravosnažne i tri prvostepenske. Od toga su dvije oslobađajuće, obje pravosnažne, oslobođeno je šest osoba. Sedmorica su osuđena na ukupnu kaznu od 15 godina i sedam mjeseci. Od toga je jedna presuda pravosnažna, njome su osuđena tri lica na ukupnu kaznu od četiri godine i devet mjeseci.

Pripadnicima Armije RBiH i MUP-a RBiH izrečeno je pet presuda; tri prvostepenske i dvije pravosnažne. Dvije su oslobađajuće, jedna pravosnažna i jedna prvostepenska; oslobođeno je šest osoba, tri pravosnažno. Osuđene su dvije osobe, jedna prvostepenskom na 10 godina, a druga pravosnažno na jednu godinu i šest mjeseci.

Radomir Šušnjara Lalco osuđen je na 20 godina
zbog učešća u organiziranju žive lomače u Višegradu

Kada se ovi podaci razlistaju po sudovima, to izgleda ovako: Sud BiH donio je 14 presuda; šest prvostepenih i sedam pravosnažnih. Od toga su dvije oslobađajuće, obje pravosnažne, i njima je oslobođeno sedam osoba. (Pored toga, Sud BiH prošle je godine zbog smrti optuženog obustavio postupak protiv Marinka Šunjića, nekadašnjeg pripadnika HVO-a, kojem se sudilo za zločine u Mostaru.) S druge strane, osuđeno je 17 osoba i izrečena im je ukupna kazna od 145 godina i tri mjeseca zatvora. Prvostepenske kazne odnose se na 13 osoba i ukupno im je izrečena kazna od 94 godine i šest mjeseci, dok je pravosnažnim presudama osuđeno devet osoba i izrečena im je kazna od 93 godine i devet mjeseci, stim da je jedna presuda na Sudu BiH u 2020. donesena u prvom stepenu, a onda do kraja godine i potvrđena kao pravosnažna, njome su tri osobe kažnjene na ukupnu kaznu od 42 godine. Pred Sudom BiH u prošloj je godini osuđeno 13 pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a i izrečena im je ukupna kazna od 140 godina zatvora, a tri su osobe oslobođene; četiri pripadnika HVO-a su oslobođena, a četvorica su osuđena i izrečena im je ukupna kazna od šest godina i tri mjeseca zatvora i oslobođena su tri bivša pripadnika ARBiH.

Sud BiH u prošloj je godini prvostepenim presudama osudio sljedeće pripadnike VRS-a: Srećko Aćimović (9 godina zbog učešća u genocidu u Srebrenici), Saša Ćurčić (5 godina zbog silovanja u Foči), Radovan Paprica i Slavko Ognjenović (po 8 godina zbog silovanja u Foči) i Boris Bošnjak, Miodrag Grubačić i Ilija Džajić (10, 5 i 6 godina zbog mučenja u kasarni “Moša Pijade” u Bileći). Ovaj sud izrekao je sljedeće pravosnažne presude: Radomir Šušnjara Lalco osuđen na 20 godina zbog učešća u organiziranju žive lomače u Višegradu, Sretko Pavić na 11 godina zbog učešća u ubistvu pet civila u Rizvanovićima pored Prijedora, Boro Milojica na 16 godina zatvora zbog hladnokrvnog ubistva dvojice civila u Hambarinama pored Prijedora. Želislav Rivić je oslobođen, Branko Čigoja, Željko Todić i Saša Boškić osuđeni su na po 14 godina zbog učešća u ubistvu 28 civila u Oborcima pored Donjeg Vakufa, dok je Milorad Glamočak oslobođen optužbe.

Srećko Aćimović prcostepeno je oduđen na devet godina
zbog učešća u genocidu u Srebrenici

Od pripadnika HVO-a Sud BiH osudio je u prošloj godini trojicu pravosnažno, jednog prvostepenskom presudom, a petoricu je oslobodio. Mile Pažin je prvostepenom presudom od 18. septembra 2020. osuđen na godinu i po zbog zlostavljanja civila u Stocu, a Vide Krešić je oslobođen. Pravosnažnom presudom od 6. augusta 2020. Ivan Kraljević osuđen je na 1 godinu i 3 mjeseca, Stojan Odak na 2,5 godine i Vice Bebek na godinu, svi zbog zločina nad civilima u Vojno-istražnom zatvoru u Ljubuškom, dok su Mate Jelčić, Slavko Skender, Dragan Miloš i Vinko Radišić oslobođeni.

U 2020. godini Sud BiH oslobodio je trojicu pripadnika MUP-a RBiH: Ibro Merkez, Predrag Bogunić i Ešef Hurić su pravosnažnom presudom od 24. jula 2020. oslobođeni optužbe da su učestvovali u protuzakonitom zatvaranju, mučenjima i ubistvima civila u Goraždu.

OSTALE PRESUDE

Viši sud u Beogradu je u 2020. donio pet presuda za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini; četiri prvostepene i jednu pravosnažnu. Sve su osuđujuće. Četiri osobe osuđene su prvostepenskim presudama i izrečena im je ukupna kazna od 24 godine, dok je jedna osoba osuđena pravosnažno na osam godina zatvora. Osuđena su četiri bivša pripadnika VRS-a, trojica prvostepeno: Milan Dragišić osuđen je na 4 godine zbog ubistva jednog i pokušaja ubistva drugog civila u Bosanskom Petrovcu, Željko Maričić na 2 godine zbog mučenja civila u Osnovnoj školi “Nikola Mačkić” u Ključu i Nebojša Stojanović na 8 godina zbog ubistva zarobljenog pripadnika HVO-a u Doboju, dok je Nikola Vid Lujić pravosnažno osuđen na 8 godina zbog silovanja u Brčkom. Pored toga, Viši sud u Beogradu osudio je prvostepenom presudom bivšeg pripadnika ARBiH Huseina Mujanovića na 10 godina zbog učešća u zločinima protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti na području Hrasnice i Sokolović Kolonije kod Sarajeva.

Okružni sud u Doboju osudio je prvostepenom presudom od 24. februara 2020. bivše pripadnike Centra Resora državne bezbjednosti u Doboju Milovana Peulića i Miladina Stevića na po jednu godinu zatvora zbog premlaćivanja jedne civilne osobe, a tu je presudu entitetski Vrhovni sud potvrdio 23. jula 2020. Isti Vrhovni sud potvrdio je 30. jula 2020. presudu Okružnog suda u Doboju kojom je Tihomir Stanković, bivši pripadnik VRS-a, osuđen na 1 godinu zbog brutalnog premlaćivanja civila u školi u Kalendrovcima pored Dervente, a 21. jula 2020. presudu kojom je Marko Poletan, bivši pripadnik VRS-a, oslobođen optužnice da je učestvovao u ubistvu dva civila u naselju Čaire u Doboju.

Prošle je godine prvi put pravosnažnom postala presuda Okružnog suda u Prijedoru: Aleksandar Knjeginjić osuđen je na 8 godina zbog učešća u ubistvu bračnog para Rejhana (57) i Razije (58) Sikirić u prijedorskom naselju Urije. Knjeginjić je uhapšen u SAD-u u decembru 2016.

U protekloj je godini Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je Dane Lukajić, kapetan I klase VRS-a i vođa operativnog tima organa bezbjednosti u logoru na Manjači, osuđen na 6 godina zatvora. Županijski sud u Splitu donio je 5. marta 2020. prvostepenu presudu kojom bivše pripadnike HVO-a Marinka Marića i Željka Rodina osuđuje na 4 godine i 6 mjeseci, odnosno na 3 godine i 10 mjeseci, zbog zlostavljanja zatočenika u čapljinskim logorima “Dretelj”, “Gabela” i “Silos”.


Dane Lukajić osuđen je na šest godina zatvora, bio je vođa operativnog
tima organa bezbjednosti u logoru na Manjači

Kantonalni sud u Zenici osudio je prvostepenom presudom od 1. oktobra 2020. Željka Marića, pripadnika HVO-a, na jednu godinu zatvora zbog zlostavljanja zatočenika u zgradi Vojne policije HVO-a u Varešu.

Vrhovni sud Federacije BiH prošle godine potvrdio je oslobađajuću presudu Kantonalnog suda u Mostaru kojom su Ivan Škutor i Erhard Poznić, pripadnici HVO-a, oslobođeni optužnice koja ih teretila da su 9. maja 1993. učestvovali u ubistvu 13 pripadnika ARBiH zarobljenih u zgradi “Vranice” u Mostaru. Kantonalni sud u Mostaru osudio je prvostepenom presudom od 5. februara 2020. Slobu Marića, bivšeg pripadnika ARBiH, na 1 godinu i 6 mjeseci zbog maltretiranja zarobljenih pripadnika HVO-a u IV osnovnoj školi u Mostaru, a tu je presudu entitetski Vrhovni sud potvrdio 13. jula 2020.

Kantonalni sud u Bihaću izrekao je 7. jula 2020. prvostepenu presudu kojom su Safet Isaković, Ibrahim Đulić i Nisvet Porić, pripadnici ARBiH, oslobođeni optužnice koja ih teretila da su ubili tri zarobljena pripadnika VRS-a na brdu Ćorkovača pored Bužima.

OPTUŽNICE TUŽILAŠTVA BiH

Tužilaštvo BiH u prošloj je godini podiglo 15 optužnica za ratne zločine, optuživši 46 osoba. Četrnaest optužnica podignuto je protiv bivših pripadnika VRS-a i na njima se nalaze imena 40 optuženih. Za zločine u Vlasenici optužen je Predrag Bastah (optužnica podignuta 14. augusta, a Sud BiH potvrdio je 14. septembra 2020. godine). Za pomaganje u izvršavanju genocida u Srebrenici početkom oktobra 2020. podignuta je optužnica protiv Zorana Malinića, komandanta bataljona Vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka GŠ VRS-a. Početkom novembra 2020. podignuta je optužnica protiv Brane Petkovića, komandanta Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Srpske opštine Goražde, a potvrđena je od strane Suda BiH 23. novembra 2020. Petković se tereti da je odgovoran za smrt 23 civila iz Lozja (Kokino Sela). Mile Ujić optužen je optužnicom Tužilaštva BiH od 23. januara 2020. godine da je, kao zamjenik komandanta Rogatičke brigade VRS-a, učestvovao u napadu na selo Kozarde pored Rogatice, kada je ubijeno 20 civila. Optužnicom od 18. decembra obuhvaćeno je 12 osoba: Radislav Krstić, Milan Tupajić, Radomir Obradović, K. N., Momčilo Pajić Paja, Aleksa Gordić, Miladin Gašević, Željko Gašević, Momir Kezunović, Branislav Kezunović i Jadranko Šuka optuženi su za progon i ubistvo 44 civila iz sela Novoseoci pored Sokoca. Za progon civila i silovanje u Foči podignuta je 3. septembra 2020. optužnica protiv Ranka Radulovića. Za zločine u Foči podignuta je optužnica i 30. decembra 2020, njome je Spomenko Radulović optužen za ubistvo pet starica i staraca i spaljivanje leševa, a Borislav Pjano za učešće u ubistvu osam civila i spaljivanje njihovih tijela u selu Podpeće. Početkom oktobra 2020. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Radomira Nedića i Ratka Đurkovića, optuživši ih da, kao zapovjednici VRS-a, nisu spriječili potčinjene vojnike da ubiju četiri civila i dva zarobljena pripadnika ARBiH u Tursunovom Brdu kod Teočaka. Krajem novembra 2020. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Ivana Đurića, tereteći ga za ubistvo tri civila u logoru “Luka” u Brčkom i premlaćivanje ostalih zatočenika. Dušan Ćulibrk i Milorad Kotur optuženi su optužnicom od 30. decembra 2020. za učešće u ubistvu 44 civila dovedenih iz prijedorskog logora “Omarska” u Donji Dubovik kod Bosanske Krupe, kao i za učešće u ubistvu sedam civila koji su iz Prijedora bježali prema Bihaću. Na optužnici podignutoj sredinom novembra 2020. nalazi se osam osoba: Ilija Krčmar, Boško Unčanin, Dragan Despot, Svetislav Račić, Željko Bajić, Nikola Ćuk (1967), Nikola Ćuk (1966) i Marinko Miljević optuženi su za učešće u strijeljanju 78 civila uza zid Osnovne škole “Radenko Stojnić” u Velagićima pored Ključa. Na optužnici podignutoj 31. decembra 2020. nalazi se sedam osoba: Boško Savković, Sekula Šišić, Jovan Šatara, Zdravko Balaban, Jordan Ilić, Nenad Tanasić i Boško Bilić optuženi su za mučenja, silovanja i nestanak osoba u Donjem Vakufu. Neđeljko Popović optužen je optužnicom podignutom 29. decembra 2020. da je u svojstvu načelnika SJB Mrkonjić-Grad omogućavao premlaćivanja civila u prostorijama SJB, firme “Udarnik” u Bjelajcu i “Zadružne trgovine” u Podbrdu. I na kraju, Tužilaštvo BiH podiglo je 29. decembra 2020. optužnicu protiv Branislava Gavrilovića, tereteći ga da je kao komandir vojne formacije “Brnetovi četnici” lično ubio jednog pripadnika ARBiH zarobljenog na Golom brdu, a podređenima naredio da ubiju još dvojicu, te da nije spriječio ubistvo teško ranjenog studenta medicine u Otesu.

Tužilaštvo BiH podiglo je 30. decembra 2020. optužnicu protiv šestorice pripadnika ARBiH: Šemsudin Muminović, Mujo Muratović, Rasim Omerović, Asim Alić, Fadil Mujić i Ismet Memić terete se da su učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na sela i civilno stanovništvo srpske nacionalnosti na području Zvornika od 8. oktobra 1992. do 6. jula 1994, tokom kojeg je ubijeno 10 civila i zarobljena, mučena i ubijena tri pripadnika VRS-a.

BJEGUNCI ZAVRŠILI NA SUDU

U prošloj godini jednu optužnicu podiglo je Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci. Optužnica podignuta 16. decembra 2020. tereti bivše pripadnike VRS-a Slobodana Kuzmanovića i Aleksandra Radića za učešće u progonu i ubistvu civila u Čelincu. Jednu optužnicu podiglo je i Kantonalno Tužilaštvo u Zenici: 31. augusta 2020. optužilo je Žarka Vidovića, bivšeg pripadnika VRS-a, za formiranje “živog štita” u Mrkotić-Plandištu pored Tešnja, kada je poginuo jedan civil. Jednu optužnicu podiglo je i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije, optuživši Osmana Osmanovića da je, kao upravnik logora u Gornjem Rahiću pored Brčkog, mučio zatočene srpske civile; optužnica je podignuta u februaru, a suđenje pred Višim sudom u Beogradu počelo je u junu 2020.

U prošloj godini pravdi privedeno je troje dugogodišnjih bjegunaca, pripadnika VRS-a, koji su se krili u Srbiji. Njima su počela suđenja pred Višim sudom u Beogradu, a na osnovu optužnica Tužilaštva BiH. Protiv Rajka Kušića, nekadašnjeg komandanta TO Srpske opštine Rogatica, kasnije komandanta Rogatičke brigade i Prve podrinjske lake pješadijske brigade VRS-a, istovremeno u funkciji člana Kriznog štaba SO Rogatica i Opštinskog odbora SDS-a, optužnica je podignuta još 16. decembra 2014; suđenje je počelo 10. decembra 2020. Višnja Aćimović izjasnila se 7. decembra 2020. da nije kriva te da 1992. nije učestvovala u strijeljanju 37 civila u Vlasenici, za šta je tereti optužnica podignuta u februaru 2017. Protiv Novaka Stjepanovića Tužilaštvo BiH podiglo je dvije optužnice, ona iz novembra 2009. tereti ga da je učestvovao u ubistvu sedam osoba u Borkovcu pored Bratunca, a optužnica od 22. decembra 2017. da je silovao djevojku iz Sasa pored Srebrenice; pripremno ročište u ovom slučaju pred Višim sudom u Beogradu održano je 16. novembra 2020.

Sa spiska bjegunaca prošle godine izbrisan je i general HVO-a Zlatan Mijo Jelić, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu 7. januara 2016, optuživši ga da je rukovodio etničkim čišćenjem u Mostaru. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije prihvatilo ovu optužnicu pošto hrvatski pravosudni sistem ne poznaje krivično djelo “zločin protiv čovječnosti”, tako da se cijeli postupak protiv Jelića vraća u fazu istrage, a nju je preuzelo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.