Emmanuel Macron i Marine Le Pen će izaći na izbore za predsjednika Francuske 24. aprila. U prvom krugu je aktuelni predsjednik dobio 28,4% glasova, dok je vođa krajnje desnice dobila 23,4% glasova.

U prvom su krugu ispali ekstremni ljevičar Jean-Luc Mélenchon, dobio je 21,1% glasačkih listića. Daleko iza njega su bili kandidat krajnje desnice, Éric Zemmour (6,8%); kandidat Zelenih Yannick Jadot (4,8%) i konzervativna Valérie Pécresse (4,6%). Jean Lassalle, Fabien Roussel, Anne Hidalgo, Nicolas Dupont-Aignan, Philippe Poutou i Nathalie Arthaud nisu prešli 4%.

Među ovim rezultatima prvog kruga izbornih izbora održanih pažnju je privukao postotak glasova dobiven u vrlo specifičnoj regiji Francuske.

Između Mozambičkog kanala i Indijskog okeana nalazi se Mayotte, francuski otok na kojem je oko 95% stanovništva muslimansko. Iz tog razloga izborni rezultat još više dolazi do izražaja, jer je Marine Le Pen, kandidatkinja ekstremne desnice dobila većinu glasova, ​​39%.

Tamo je Mélenchon dobio 25,7 posto, a Macron je na trećem mjestu s 18,3 posto. Međutim, apstinencija u ovoj regiji bila je oko 60,75%, što je broj veći od nacionalnog prosjeka, koji se procjenjuje na 26,2%, više nego na izborima 2017. godine.

Na ovom otoku od 200.000 stanovnika, od kojih je 95 % muslimana, koji je u aprilu 2011. postao francuski departman, afrička kultura je prakticiranje islama obojila animizmom (vjerovanjem koje daje dušu životinjama i prirodnim elementima). Već od četvrte godine većina djece uči Kur’an svaki dan, osim petka, uključujući vikende i školske praznike.

U modernoj medresi Sada, gradu na zapadu Mayottea, djeca svako poslijepodne provedu dva sata. Kada je otok postao francuski departman, stanovnici su ipak morali napraviti neke ustupke svojim tradicijama i uklopiti se u kalup sekularizma.

Zakonska dob za brak podignuta je na 18 godina, a poligamija je zabranjena (2004.), osim za već postojeće zajednice. Službeno, više ne mogu imati nekoliko žena. Ali, u stvari, ništa ih ne sprječava da nastave sklapati više brakova pred kadijom. Od 2010. stanovnicima otoka je rečeno da se institucija kadije postupno gasi. Bili su zaduženi za građanski status, upravljali su nasljedstvom, sklapali brakove... Danas su službeno nezaposleni ali I dalje rade.

Godine 1841. kako bi nadoknadila gubitak Mauricijusa, koji su uzeli Britanci, Francuska se iskrcava u Mayotteu. Nakon brojnih bitaka koje su protiv njih vodili sultani arhipelaga Komori, čiji je dio Mayotte, Francuska kupuje otok od sultana Andriantsoulija. U decembru 1974. Francuska organizira referendum o nezavisnosti arhipelaga Komori.

Mayotte je protiv sa 68,5%, dok su ostali otoci glasali za nezavisnost s više od 98%. Dvije godine kasnije, drugi referendum potvrđuje izbor Mahoraja da ostanu Francuzi. U marti 2011. Mayotte službeno postaje 101. francuski departman i 5. prekomorski departman (DOM).

U svom prvom govoru nakon što je čula rezultate, predsjednička kandidatkinja krajnje desne stranke Nacionalna grupacija (AN) obećala je "urediti Francusku za pet godina".

“Političke odluke u sljedećih pet godina zavisit će o vašem glasu, ali u stvarnosti one će obavezati Francusku za sljedećih 50 godina. Francusku ću dovesti u red za pet godina”, rekla je Le Pen. Ona je već dobila podršku drugog kandidata krajnje desnice, Érica Zemmoura. “Tražim od birača da glasaju za Marine Le Pen”, izjavio je Zemmour u svom govoru nakon izbornog dana.

Macron je, sa svoje strane, gotovo odmah dobio podršku drugih kandidata za zaustavljanje ekstremne desnice u drugom krugu: Pécresse, Hidalgo, ekolog Yannick Jadot (4,4%) i komunist Fabien Roussel (2,36%) su pozvali svoje glsače da podrže Macrona.

Le Pen bi izbrisala Francusku "s međunarodne scene" i "donijela bi haos", upozorio je Pécresse. “Ne smijete dati Le Pen niti jedan glas”, kazao je Mélenchon iako nije izričito tražio da glasaju za Macrona. Koji će imati težak posao, da za desetak dana uvjeri mnoge Francuze razočarane njegovim upravljanjem posljednjih pet godina na vlasti da mu ipak daju glas.