Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, uzburkao je državu svojim nestalnim pristupom ulozi, koja se općenito smatra nepristranom. Ljutito je reagirao na novinare, pozivao se na austrijskog cara Franju Josipa I.—koji je anektirao Bosnu 1908. godine, čak je insistirao da su ga Bosanci dočekali “kao pop zvijezdu”.

Schmidt također nije bježao od uplitanja u politiku zemlje. Nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta na Općim izborima u Bosni u oktobru prošle godine, Schmidt je iznenada nametnuo izmjene ustavnih i izbornih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, jednom od dva politička entiteta u zemlji što je potez bez presedana. Ustavni sud BiH odgodio je odluku o zakonitosti izmjena, što znači da će one zasad ostati na snazi.

Schmidtovi kritičari kažu da ove promjene osnažuju razdorne nacionalističke snage u Bosni. Njemački su mediji ovog mjeseca izvijestili da je grupa bivših diplomata i stručnjaka poslala pismo njemačkom parlamentu pozivajući na Schmidtovu smjenu, optužujući ga da štiti one koji “rade na potkopavanju i uništenju države”.

Visoki njemački zvaničnici, uključujući bivšeg šefa osoblja visokog predstavnika, navodno su bili među potpisnicima. U intervjuu za Foreign Policy prošlog novembra, Schmidt je rekao da su amandmani neophodni kako bi bosanska država postala funkcionalnija. “Moja je namjera bila deblokirati državu”, rekao je.

Schmidt je imenovan visokim predstavnikom u augustu 2021. nakon duge karijere u njemačkoj politici. (Imao je ograničeno iskustvo s Balkanom, služeći kao dugogodišnji zamjenik ministra odbrane, a kasnije i ministar za hranu i poljoprivredu u vladi.) Položaj nosi značajnu moć, ali malo formalne odgovornosti. Izaslanik se smatra čuvarom Daytonskog sporazuma iz 1995., kojim je okončan rat u Bosni i može smijeniti javne zvaničnikeili usvojiti obavezujuće odluke kada se čini da lokalni političari nisu voljni djelovati.

Amandmanima koje je Schmidt najavio prošle godine povećat će se broj mjesta za zakonodavni klub svakog političkog subjekta u Domu naroda, sa 17 na 23. Također će se povećati prag za nominaciju za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine s 35 posto za svaki nacionalni klub na gotovo 48 posto — u skladu s dugogodišnjim zahtjevima Hrvata. Ova promjena otežava formiranje vlade u Federaciji bez podrške Hrvata, smatraju kritičari. Nekoliko mjeseci nakon nacionalnih izbora, proces je zapao u mrtvu tačku.

Posljednjih godina, Bosna se uhvatila ukoštac sa separatizmom u Republici Srpskoj i političkim miješanjem iz susjedne Hrvatske. Neki od Schmidtovih kritičara optužuju ga za podilaženje interesima stranaca, posebice u Hrvatskoj.

Visoki evropski diplomata rekao je za Foreign Policy da je Schmidtov bliski odnos sa tom zemljom javna tajna u Sarajevu. Njegova politička stranka, Kršćansko-socijalna unija desnog centra, dugo se povezivala s hrvatskom vladajućom strankom; obje su stranke članovi iste formacije u Evropskom parlamentu. Schmidt je 2020. primio Red Ante Starčevića, jedno od najvećih hrvatskih odlikovanja.

Visoki diplomata je rekao da bi amandmani koje je uveo Schmidt mogli potkopati bosansku demokratiju. “U Bosni mnogi favoriziraju vlastite klanove. Ali to formalizirati i zapisati u kamen je bolno, posebno za one koji još uvijek vjeruju u Bosnu kao jednu državu i žele je vidjeti kao normalnu evropsku građansku demokratiju”, rekao je, govoreći pod uslovom anonimnosti. “Ova je odluka donesena protiv demokratskih vrijednosti i bit će štetna u budućnosti.”

Protivnici također ističu da je Schmidtov pristup u suprotnosti s pristupom onih koji traže centraliziraniju Bosnu koja se slaže s Evropskom unijom. “Za mnoge ljude Schmidt je personifikacija arogancije”, rekao je Hamza Karčić, vanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu. “Mnogi smatraju da imamo osobu koja radi sve protiv osnovne ideje svog posla, a to bi trebalo biti guranje državnih struktura i slabljenje etničke politike.”

Međutim, Schmidt je negirao da su prošlogodišnji amandmani pogodovali Hrvatima, insistirajući na tome da je taj potez bio nužan kako bi se spriječilo da stranke blokiraju reforme, pa čak i funkcioniranje države. “Stranke u Bosni su se pretvorile u monolitne strukture koje brane nacionalne ili etničke interese”, rekao je za Foreign Policy. “Neko mi je rekao: ‘Mi nismo jedna država. Mi smo tri jednostranačke države.’ Ima tu dosta istine.”

Schmidt je krivicu za bosanske sukobe pripisao političkoj eliti. "Nisam doživio zemlju u kojoj je podjela između političke klase i običnih ljudi tako velika", rekao je. “Ono što se događa u Bosni je odgovornost ovih odraslih ljudi, političkih ljudi. … Mi [međunarodna zajednica] nećemo biti tvorci nacije.”

Schmidtova samoopisana "pragmatična" politika u skladu je s dugogodišnjim pristupom zapadnih vlada, uključujući Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su prioritet dale stabilnosti u Bosni nastojeći uravnotežiti moći triju etničkih zajednica. I Sjedinjene Države i Velika Britanija pozdravile su Schmidtove promjene prošle godine. Međutim, podijeljeni čelnici u Bosni teško se slažu oko velikih reformi, uključujući one koje bi pravni sistem zemlje uskladile s ostatkom Evrope. Kao rezultat toga, Bosna bi se mogla suočiti s mračnim izgledima za pridruživanje EU, unatoč tome što joj je prošle godine dodijeljen status kandidata.

U očima Schmidtovih kritičara, stabilnost dolazi po cijenu zadovoljenja zahtjeva najmoćnijih političkih igrača u Bosni. “Upravo je politika stabilnosti ono što nas je dovelo do tačke na kojoj smo sada”, rekao je politolog Jasmin Mujanović. “Rezultat ove politike je da lokalne elite igraju protiv zapadnih interesa za vlastitu korist.” Te elite sada uključuju nacionalističke figure poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Prava stabilnost doći će jačanjem transparentnih institucija i vladavine prava, dodao je Mujanović.

Neki protivnici strahuju da bi Schmidtov nastup visokog predstavnika koji izaziva podjele mogao odvratiti Bosance od Zapada. “Ne smijemo poistovjećivati Ured visokog predstavnika sa Schmidtom, koji loše obavlja svoju dužnost kao diplomata i desničarski političar”, rekao je Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, dodajući da položaj visokog predstavnika ostaje bitan u postkonfliktnoj Bosni.

Ipak, podrška EU unutar zemlje ostaje na historijski visokom nivou: 92 posto Bošnjaka, 95 posto Hrvata i 64 posto Srba, prema istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta iz Washingtona iz 2021. godine.

Za sada je jasno da Schmidt ne obraća previše pažnje na svoje kritičare. Čini se da je pronašao svoju formulu za manevriranje unutar Bosne. “Kompromis se ovdje smatra znakom slabosti”, rekao je. "Moraš biti 100 posto da ili ne." /Dariusz Kalan/