Predsjednici SDA Sandžaka i Partije za demokratsko djelovanje Sulejman Ugljanin i Šaip Kamberi, zajedno sa saradnicima, razgovarali su s premijerom Republike Kosovo Albinom Kurtijem o osnovnim principima evropskog prijedloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
U saopćenju SDA Sandžaka navedeno je da je ova delegacija premijera Kurtija upoznala s neadekvatnim položajem Bošnjaka i Albanaca u Srbiji uopće, a posebno u općinama u Sandžaku i Preševskoj dolini. Sagovornici su se složili da je za trajni mir i sigurnost na Zapadnom Balkanu potrebna simetrija prava, a ne privilegovan pristup manjina ili zajednica. Zahtjev predstavnika bošnjačke i albanske zajednice u Srbiji jeste reciprocitet prava sa Srbima u Republici Kosovo.
Ovaj sastanak i inicijativa kao da je prošla ispod medijskih radara u regiji, iako, duboko vjerujemo, zaslužuje pažnju.
Mada nas akteri sastanka ne informišu o stvarnoj pozadini i planu ove posjete, kao ni dogovorenim mjerama i aktivnostima, može se naslutiti da su delegacije iz Sandžaka i Preševske doline tražile od premijera Kosova da u procesu pregovora Beograda i Prištine delegira i pitanje statusa bošnjačke i albanske zajednice u Srbiji, odnosno stepena ostvarivanja njihovih prava i eventualno statusa Sandžaka i Preševske doline.
Ova inicijativa vrijedna je pohvale, posebno jer SDA Sandžaka na ovaj način pokušava bošnjačko pitanje u Srbiji ubaciti u fokus pregovora u albansko-srpskim odnosima. Odnosno pokušava bošnjačko pitanje vezati zajedno s albanskim pitanjem u Preševskoj dolini. Koliko je to moguće i realno, drugo je pitanje.
Mnogi poznavaoci geostrateških pitanja na Balkanu bili su skloni mišljenju da je „zadnji voz“ za rješavanje bošnjačkog i sandžačkog pitanja prošao u Daytonu. Sadašnji pokušaj Ugljanina predstavlja svojevrsni povratak otpisanog pitanja. Nakon Daytona je međunarodna zajednica pokazala jedan mlak odnos spram „bošnjačkog pitanja“ u Srbiji, posebno nakon demokratskih promjena. S tim u vezi, naruku je srbijanskom režimu išlo učešće bošnjačkih stranaka i političara u svim vladama Srbije poslije 2000. godine, kao i znatan broj funkcionera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Vučićeve Srbije. Tim je činom Vučić amnestirao državu od odgovornosti spram stanja ljudskih i manjinskih prava u Sandžaku.
Ugljanin je u obraćanju medijima istakao da su ove delegacije uputile zvaničan zahtjev posrednicima u dijalogu, tj. predstavnicima Ujedinjenog Kraljevstva, zemljama Evropske unije i Amerike, da se u okviru dijaloga Srbije i Kosova, kada se razgovara o nevećinskim zajednicama, uključi i pitanje rješavanje statusa albanskog i bošnjačkog naroda u Srbiji uz princip simetrije i reciprociteta bez diskriminacije.
Posebnu težinu ovoj inicijativi SDA Sandžaka i političkih predstavnika Albanaca iz Preševske doline mogao bi dati novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća, čije rukovodstvo čine upravo kadrovi bliski SDA Sandžaka, koja je u koaliciji sa SPP Usame Zukorlića. Podsjetimo da je ovaj organ u prošlosti tretirao ovakve inicijative. No, pravo je pitanje koliko je to realno u ovom političkom momentumu s obzirom na učešće SPP-a u Vladi Srbije. Tako da ova inicijativa vjerovatno neće imati širu političku podršku u Sandžaku, niti će biti tretirana u BNV, kojim predsjedava kadar Stranke pravde i pomirenja. Koliko će premijer Kurti insistirati na delegiranju ovog pitanja u pregovorima, ostaje da se vidi, ali svakako da je on osoba koja to može uraditi.
Nasuprot ovoj inicijativi, tokom skupštinske rasprave o kosovskom sporazumu Usame Zukorlić je akcenat stavio na bošnjačku zajednicu na Kosovu, tražeći zajednicu bošnjačkih općina.
