Ogromna piješčana oluja iz Sahare već danima pokriva veći dio južne i istočne Europe prouzrokujući zagađenje zraka do 10 puta više od preporučenog nivoa. 

Prašina u atmosferi smanjuje kvalitet zraka, ograničava vidljivost i miješa se s kišom. Ova pojava dolazi nakon što je sličan oblak prašine obavio Iberijsko poluotok prošle sedmice. Ovaj put saharski pijeska je stigao čak do Baltika pokrivajući veliki dio centralne Europe.

Osobe s respiratornim problemima, djeca i starije osobe savjetovane su da ostanu u zatvorenom prostoru.

Theodoros Kolydas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra, rekao je da će prisustvo čestice zraka okončati u narednim danima kada se smijer vjetra promijeni.

Met Office u bazi RAF-a u Akrotiriju na Kipru objavio je satelitsku sliku na kojoj se vidi gust visoki oblak (crveni) koji se približava otoku sa zapada.

Vidljivost je smanjena na između tri i devet milja zbog čestica prašine.

Na Malti je u srijedu ujutro nivo čestica dostigao 514 mikrograma po kubnom metru, navodi Times of Malta. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije kažu da nivoi ne bi trebali prelaziti prosjek od 45 u periodu od 24 sata.

Saharski pijeska je sredinom prošle sedmice zamračio i bosanskohercegovačko nebo. Najzanimljiviji prizor zabilježen je u Čapljini.

BH METO najavljuje za ponedjeljak ujutro novo jačanje južnog vjetra, odnosno isto vrijeme kao i za vikend.

"U brdsko-planiskim krajevima olujni do orkanski udari. U ponedjeljak tokom dana također pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz temperature između 23 i 28, na sjeveroistoku Bosne do 30 °C. Saharski pijesak u zraku i tokom ponedjeljka."

Promjena vremena nastupa ponedjeljak navečer dolaskom hladne fronte sa zapada donoseći prolazno jak do olujan vjetar, nagli pad temperature te prolaznu jaku kišu uz koju lokalno može biti grmljavine.

Sve češća pojava

Zima 2024. godine bilježi relativno veliki broj intenzivnih prodora saharskog pijeska u Europu i Južnu Ameriku. Transport materijala iz Sahare je normalna atmosferska pojava, ali intenzitet i obim takvih epizoda posljednjih godina mogli bi biti povezani s promjenama u obrascima atmosferske cirkulacije.

Posljednjih mjeseci Copernicusova služba za praćenje atmosfere (CAMS) primijetila je najmanje tri velike epizode transporta prašine u Sahari preko Atlantika i prema kontinentalnoj Europi.

Sredinom decembra na Kanarskim otocima došlo je do intenzivnog prodora saharskog pijeska koji je uzrokovala maglovito nebo i loš kvalitet zraka usred neuobičajeno visokih temperatura za to doba godine. CAMS prognoze optičke dubine aerosola (AOD) predviđale su jak oblak (AOD > 1) u regionu, posebno kod obale zapadnog Magreba.

Španski otoci doživjeli su novi transport pijeska tokom Božića.

Između 23. i 31. januara, veliki oblak saharske prašine proširio se na Južnu Ameriku na zapadu i Skandinaviju na sjeveru. Kretanje je jasno vidljivo na satelitskim snimcima sa Sentinel-3 programa Copernicus i drugih senzora.

Mnogi ljudi širom sjeverne Europe mogli su fotografirati šarene zalaske sunca uzrokovane prisustvom saharske prašine. Prenos prašine na velike udaljenosti na stotine ili hiljade kilometara često se dešava na relativno velikoj nadmorskoj visini i generalno ne predstavlja opasnost po zdravlje. Međutim, još uvijek se može taložiti do nivoa tla kada se pomiješa s kišom i također može utjecati na sastav atmosfere, stvarajući nastajanje oblaka sa maglovitim nebom i spektakularnih zalazaka sunca.

Nasuprot tome, područja blizu saharske pustinje, kao što su Kanarski otoci, često su podložni opasnim pojavama koje donose pustinjski vjetrovi, a mediteranski bazen često ima loš kvalitet zraka zbog prodora prašine. Španska meteorološka služba za Kanare redovno koristi CAMS prognoze za upozorenje o prodoru saharske prašine.

CAMS dnevna maksimalna prognoza grubih čestica PM10 pokazala je dvije nove epizode transporta prašine u prvoj polovini februara, s vrlo visokim koncentracijama saharske prašine iznad Mediterana, i velikim oblakom koji se kreće prema zapadnoj Europi sredinom mjeseca.

Povećana prisustvo saharske prašine tokom zime

Ova pojava je zainteresovala naučnike čija istraživanja ukazuju na značajno povećanje učestalosti i intenziteta prodora saharske prašine. Tradicionalno, zima je sezona sa najnižom aktivnošću transporta prašine u Europi i na Mediteranu. Međutim, nedavna publikacija španskih istraživača otkrila je nagli porast prodora saharske prašine preko zapadnog Mediterana i Euroatlantika u periodu od februara do marta 2020. – 2022., uz napomenu da su neki od njih imali rekordno trajanje koje nije ranije zabilježeno.

“Od 2020. pratimo porast temperature na Mediteranu i stalnu sušu u Magrebu. Ovi površinski uvjeti doprinose nastanku izuzetnih zimskih saharskih prijenosa prema Europi posljednjih godina“, kaže Sara Basart, naučni službenik Svjetske meteorološke organizacije i jedan od autora studije.

Članak također ispituje neke od pokretača atmosferske cirkulacije koji favoriziraju zimske prodore prašine u Mediteran. Glavni razlog ove pojave je razlika u atmosferskom pritisku.

Veliki pramenovi saharske prašine mogu se pojaviti u bilo koje doba godine, ali njihova sudbina zavisi od godišnjeg doba. Od kasnog proljeća do rane jeseni, saharski zračni sloj nosi prašinu visoko u atmosferi prema zapadu preko Atlantskog okeana i može potisnuti formiranje i intenzitet tropskih ciklona. Nasuprot tome, prašina koja izlazi sa kontinenta tokom zime i proljeća ima tendenciju da se zadržava na nižim nadmorskim visinama i nosi je sjeveroistočni vjetrovi.

Saharski pijesak ponekad promijeni i boju snijega na europskim planinama, a s njim dolazi ogromna količina željaza, fosfora i drugih hranjivih materija.

Kako Sahara hrani amazonsku prašumu

Najveća pustinja na svijetu odgovorna je za plodnost tala najveće prašume na svijetu. Kako bi bolje objasnila kako to Sahara hrani amazonsku džunglu NASA je izradila kratku grafičku simulaciju.

Vjetrovi svake godine odnose hiljade tona pijeska iz Sahare preko Atlantika do sliva najveće rijeke na svijetu. Oko 27,7 miliona tona saharskog pijeska godišnje završi na tlu Južne Amerike, odnosno u slivu Amazona.

Najbitnije od svega je što se tim putem godišnje džungla nahrani sa više od 22.000 tona fosfora, što je otprilike ista količina koju obilne kiše i poplave godišnje isperu.

Zbog toga je uloga vjetrova i saharskog pijeska bogatog fosforom krucijalna za najveću prašumu na svijetu, koju takođe nazivaju i „plućima svijeta“.

Na sličan način Sahara hrani plakton u Atlantiku

Saharski pijesak ima funkciju gnojiva na Atlantski okean što izaziva cvjetanje planktona.

Saharski pijesak nosi dušik, fosfor i željezo – ukusne i neophodne poslastice za fitoplankton, mikroskopske okeanske biljke. Pijesak se često kreće na atmosferskim konvekcijskim strujama i putuje na jug do tropskog Atlantika i na zapad do Karipskog mora.

Saharska prašina u okeanu je mješoviti blagoslov. Plankton koji se hrani mineralima prašine može značajno procvjetati, osiguravajući hranu za druga okeanska stvorenja, ali odrasli cvijet može potrošiti veći dio otopljenog kisika i generisati nastajanje anoksične mrtve zone.