Bill Burns, direktor CIA-e, istakao je rastuće nezadovoljstvo unutar Rusije kao "priliku za regrutaciju koja se pruža jednom u generaciji" koju CIA nema namjeru propustiti. Ova izjava ne samo da baca svjetlo na obavještajnu dinamiku koja je u igri, već je također mogla izazvati napetosti s ruskim "specijalnim službama", izrazom koji zemlja koristi za označavanje vlastitih špijunskih agencija.

Potonji su uvidjeli kako su njihovi napori prije ukrajinskog sukoba bili nedovoljni, a mnogi su agenti protjerani s evropske teritorije. Nedavne informacije Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) sugeriraju da ruski špijuni ponovno kalibriraju svoje strategije i kreću u ponovni pokušaj političkog rata protiv Zapada.

Nedavna vremena bila su posebno izazovna za rusku obavještajnu službu. Godine 2020. FSB, služba nacionalne sigurnosti, našla se na udaru kritika zbog neuspjelog pokušaja trovanja Alekseja Navaljnog, istaknutog opozicionog aktiviste, koji je ismijavao policajce jer su mu na donje rublje stavili otrov Novichok.

Nadalje, FSB je Kremlju dao pretjerano optimističan pogled na razvoj sukoba u Ukrajini, precjenjujući ranjivost zemlje. To nije spriječilo zapadne obavještajne agencije da presretnu i otkriju ruske planove za invaziju na Ukrajinu. Također se nisu uspjeli suprotstaviti kratkotrajnoj pobuni koju je vodio Jevgenij Prigožin, vođa Wagnerove plaćeničke skupine.

S druge strane, SVR, ruska vanjska obavještajna agencija, pretrpjela je ozbiljan udarac jer je njezina prisutnost u Evropi razbijena, s oko 600 službenika koji su protjerani iz ambasada diljem kontinenta, a najmanje osam agenata "ilegalaca"— špijuna bez diplomatske krinke  - bili su razotkriveni.

Analiza RUSI, koju su izradili Jack Watling, Nick Reynolds i Oleksandr Danylyuk - potonji, bivši savjetnik ministra odbrane i šef vanjske obavještajne službe Ukrajine - potkrijepljena je dokumentima dobivenim od ruskih specijalnih službi i intervjuima sa službenim subjektima Ukrajine i Evrope.

Krajem 2022. Rusija je prepoznala potrebu za dobivanjem pouzdanijih izvještaja od svojih agencija, dodijelivši Sergeju Kirijenku, zamjeniku načelnika Glavnog štaba Kremlja, da vodi "odbore za poseban utjecaj", zadužene za koordinaciju i procjenu operacija usmjerenih protiv Zapada.

Nedavno restrukturiranje osoblja unutar ruskih obavještajnih službi dovelo je do optimizacije njihovih propagandnih strategija. Opipljiv primjer ovog novog pristupa je Moldavija, gdje su prethodno nestalne kampanje dezinformiranja protiv procesa pristupanja Evropskoj uniji prošle godine dobile koherentnost i preciznost.

Te su kampanje počele izravno povezivati moldavsku težnju ka EU s likom njezine predsjednice, okrivljujući je za ekonomske nedaće zemlje.

Istodobno se povećavaju napori da se oslabi evropska podrška Ukrajini. Tokom januara njemački su stručnjaci razotkrili kako botovi svakodnevno šire stotine hiljada poruka na njemačkom, djelujući s mreže od približno 50.000 računa mjesečno na X platformi. Francuska je sa svoje strane 12. februara otkrila postojanje goleme mreže ruskih web stranica koje dijele dezinformacije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

U tom kontekstu, GRU, ruska vojno-obavještajna agencija, bila je podvrgnuta iscrpnom procesu introspekcije i prilagodbe svojih operacija. Jedinica 29155, ozloglašena po pokušaju atentata na Sergeja Skripalja 2018. u engleskom Salisburyju doživjela je značajnu izloženost svog osoblja, aktivnosti i objekata kroz istrage Bellingcata, koje koriste informacije iz javne domene i procurjele ruske podatke.

Treninzi se odvijaju na diskretnim lokacijama, umjesto u redovnim objektima. Dok je ranije polovina osoblja dolazila iz Spetsnaza, ruskih specijalnih snaga, većina novih regruta sada nema vojno iskustvo, što otežava zapadnim sigurnosnim službama da ih identificiraju putem arhiviranih fotografija ili curenja podataka.

Novi odjel unutar Službe za posebne aktivnosti, poznat kao Jedinica 54654, konfiguriran je u svrhu uspostavljanja mreže “ilegalnih” agenata. Ovi su operativci obučeni da izdrže kontrolu čak i najiskusnijih međunarodnih špijunskih agencija, u procesu koji Rusija naziva "potpuna legalizacija".

Masovno protjerivanje obavještajnih službenika u Evropi identificirano je kao kritična prepreka za provođenje operacija i upravljanje agentima u inozemstvu, što su aspekti koji su pridonijeli relativnom neuspjehu invazije na Ukrajinu.

Ova dijagnoza dovela je do duboke unutarnje reorganizacije, koja je započela 2020. i ubrzana sukobom u Ukrajini. General Andrej Averjanov, zapovjednik Jedinice 29155 čije je upravljanje obilježilo nekoliko pogrešaka, unaprijeđen je u zamjenika načelnika GRU-a. Jedinica zapošljava svoje operativce preko lažnih kompanija, osiguravajući da njihovi identiteti i lični podaci ostanu izvan službenih evidencija. Nadalje, ti su agenti integrirani u ministarstva koja nemaju direktnu vezu s odbranom ili u razne privatne sektore.

GRU je proširio svoje polje zapošljavanja na međunarodne studente na ruskim univerzitetima, nudeći finansijske poticaje mladim ljudima s Balkana, Afrike i drugih regija u razvoju.

Ruska cyber aktivnost također je eskalirala. Upozorenja iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva u decembru upozorila su na "Star Blizzard", elitnu hakersku grupu povezanu s FSB-om, koja godinama djeluje protiv zemalja NATO-a.

Microsoft je u januaru otkrio da je "Cosy Bear", povezan sa SVR-om, kompromitirao e-poštu viših rukovodilaca kompanije, pridruživši se kibernetičkom napadu GRU-a na ukrajinsku električnu mrežu, sinkroniziranom s ruskim raketnim napadima u istoj regiji.

Ovo ponovno rođenje ruske obavještajne službe dio je ključnog trenutka u rivalstvu Istoka i Zapada. Izvještaji norveške i estonske obavještajne službe iz februara pokazuju da Rusija preuzima vodstvo u Ukrajini i priprema se za mogući sukob s NATO-om u sljedećem desetljeću.

Ruska strategija usredotočuje se na pripremu za takav sukob, ne samo kroz špijunažu, već i nastojeći oslabiti koheziju unutar NATO-a, potkopati podršku Ukrajini na Zapadu i smanjiti zapadni utjecaj na južnoj hemisferi.