Kako mu protiče treća godina u Bijeloj kući i primiče se kraj mandata, aktuelnom američkom predsjedniku Josephu Bidenu značajno opada popularnost i sve manje Amerikanaca vjeruje da njihov lider vodi ispravnu i efikasnu politiku, i unutrašnju i vanjsku. A nakon preuzimanja dužnosti, početkom 2021. godine, sve je izgledalo savršeno. Bidenova je popularnost bila neupitna, a povjerenje naroda u tek izabranog predsjednika naraslo je pogotovo nakon što su Trumpovi sljedbenici pokušali izvesti “državni udar”. Amerikanci su tada i u tim okolnostima bili uvjereni da su s Bidenom napravili pravi izbor.
Danas, međutim, analize i ispitivanja koje provode pouzdane i specijalizirane agencije, kao što su Five Three Eight (538) i Real Clear Politics, pokazuju da u ovom trenutku predsjedniku vjeruje manje od 39 posto građana. Biden na nacionalnom nivou, istraživanja kažu, zaostaje više od dva procentna poena za Donaldom Trumpom, koji će mu dogodine, po svemu sudeći, biti protukandidat.
Prema anketi New York Timesa, uprkos činjenici da ga podržavaju najutjecajniji američki mediji, Biden gubi u pet od šest ključnih saveznih država, u kojima se svake godine lome predsjednički izbori, tzv. swing states: Georgiji, Nevadi, Michiganu, Arizoni i Pennsylvaniji, i to između tri i čak deset poena, dok vodi samo u Wisconsinu s dva poena prednosti). I sve to u vrijeme dok se protiv Trumpa, “organizatora državnog udara” i “inicijatora domaćeg terorizma”, vode na desetine krivičnih postupaka.
Analitičari imaju različita objašnjenja za ovakvo stanje. Jedni tvrde da je ono uzrokovano samom činjenicom što se Biden nalazi na kormilu u trenucima kada stvari ni kod kuće ni u svijetu nisu nimalo stabilne – od visokih cijena života za prosječnog američkog građanina do teških međunarodnih ekonomskih, energetskih i humanitarnih kriza, od Ukrajine do Gaze, i da bi u takvim okolnostima svaki aktuelni predsjednik znatno gubio podršku. Drugi, međutim, zaključuju da je za pad popularnosti kriv sam Biden, kojem nedostaju liderska harizma i komunikacijske sposobnosti. Mnogi više ne vjeruju da je uopće sposoban voditi državu i svjetsku politiku, da je prestar i da se nikako ne snalazi. Za Trumpa, u ovom trenutku, većina misli suprotno. Nakon neuspjelog opoziva u Senatu, Trump je politički preživio i sve je popularniji.
A od Bidena se očekivalo mnogo, posebno kada je riječ o zauzimanju za više pravde u svijetu, što je iznimno važno jer ne treba gubiti iz vida da znatan broj Amerikanaca s pravom glasa pripada prvoj ili drugoj generaciji migranata iz cijeloga svijeta, a koji uglavnom podržavaju demokratskog kandidata. Oči obespravljenih i ugroženih bile su uprte u njega. Više nisu.
S bezrezervnom, a moglo bi se reći i bezobzirnom podrškom Izraelu, Biden je definitivno izgubio veliku naklonost arapskih i muslimanskih imigranata i članova njihovih porodica, koji su od njega očekivali nešto sasvim drugo od onoga što pokazuje danas. Razumije se, naivno bi bilo očekivati da će bilo ko, pa i Biden, okrenuti leđa Izraelu, ali ipak je od jednog predsjednika previše da, uprkos stravičnim snimcima koji su sedmicama stizali iz Gaze, izjavi kako “sumnja u autentičnost podataka o broju ubijenih Palestinaca”.
Nisu Trumpova ni politika ni retorika bile ništa blaže ni humanije, ali se od bivšeg predsjednika to i očekivalo jer je Trump svoje islamofobne stavove iznosio i ranije, a upravo je on donio odluku da Jerusalem prihvati kao glavni grad Izraela, što je u suprotnosti sa zvaničnim američkim stavom o uspostavljanju dviju država – Izraela i Palestine. Bitna je distinkcija što Trump, za razliku od Bidena, nikada nije ozbiljno računao na glasove muslimana, kojih danas u Americi živi između četiri i šest miliona.
I Amerikanci bosanskog porijekla navijali su za Bidena, ponajviše zbog njegovog čuvenog i toliko puta preslušanog govora u Senatu tokom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali su se u međuvremenu uvjerili da Biden senator i Biden predsjednik ne misle isto, budući da je ovaj posljednji zdušno podržao nedemokratske i diskriminatorske poteze prema Bosni i Bošnjacima, kojim su u našoj zemlji snažno potpomognuti utjecaji Srbije, a posebno Hrvatske, čime je postavljena teško premostiva prepreka na putu ka demokratizaciji zemlje.
Unutar same Demokratske stranke, među njenim registriranim članovima i simpatizerima, podrška Bidenu također je vidno smanjena. Sve je više onih koji misle da bi i u samoj stranci trebalo tražiti drugog kandidata jer sve ukazuje da bi se, ako ne dođe do nekog snažnog zaokreta, Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.
Najbolji stratezi Demokratske stranke, poput Davida Axelroda, jednog od najbližih savjetnika Baracka Obame, smatraju da Biden treba odustati od kandidature, a demokratska članica Kongresa Pramila Jayapal, koja je ranije zdušno podržavala Bidena, pred kamerama je rekla da se plaši da bi Demokrate naredne godine mogle izgubiti i Bijelu kuću i uopće kontrolu u zemlji.
Imaju li se u vidu ove činjenice, nameće se zaključak da su šanse za Bidenov reizbor sve manje, odnosno da je aktuelni predsjednik trenutno na dobrom putu da izgubi od Donalda Trumpa, koji će, ne bude li pravosnažno osuđen za neko od krivičnih djela koja mu se pripisuju, biti republikanski kandidat na narednim predsjedničkim izborima i dobiti šansu pokazati da je u Americi zaista sve moguće.
