Mornarice Kine, Irana i Rusije ove sedmice provode zajedničke vojne vježbe u blizini Omanskog zaljeva. To su četvrte ratne igre u kojima ove tri zemlje zajedno učestvuju od 2019. Ali manevri se ovom prilikom poklapaju s ekstremnim napetostima u regiji potresenoj izraelskim ratom u Gazi i napadima jemenskih Husija na američke i britanske brodove u Crvenom moru.
Kineska vojska je rasporedila tri ratna broda, iz Irana učestvuje više od 10 brodova, a Rusija je poslala raketnu krstaricu Varyag i protivpodmornički ratni brod Marshal Shaposhnikov.
Državni mediji ove tri zemlje uvjeravali su da cilj manevara nije ništa drugo nego "očuvati regionalnu pomorsku sigurnost, bez ciljanja bilo koje treće zemlje ili trenutnih regionalnih napetosti". Iz Irana i Kine stižu izjave koje naglašavaju ovu posljednju tačku. Osim toga, uvjeravaju da im je namjera osigurati sigurnost pomorske trgovine i suzbiti piratstvo.
No sa Zapada se međunarodni analitičari oslanjaju na činjenicu da podudarnost vježbi s trenutnim geopolitičkim olujama ponovno potvrđuje da osovina Peking-Moskva-Teheran jača kao vojni, politički i ekonomski blok.
Kina već dugo podupire ekonomiju Islamske Republike, uzdrmanu sankcijama, kupujući iransku naftu s popustom do 25%. To je isti ekonomski pojas za spašavanje koji je Peking bacio Rusiji (također kupujući sirovu naftu s Urala uz popust) nakon što je Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu.
U više od dvije godine rata, Teheran je opskrbio Moskvu svime, od bespilotnih letjelica do balističkih projektila kratkog dometa, sposobnih pogoditi ciljeve na udaljenosti između 300 i 700 kilometara.
Uporedo sa ovim vojnim manevrima, američke obavještajne agencije objavile su izvještaj (Annual Threat Assessment 2024) u kojem upozoravaju da Kina, Iran i Rusija dovode u pitanje aktualni međunarodni poredak. "Ambiciozna, ali zabrinuta Kina, ratnohuškačka Rusija i neke regionalne sile, poput Irana, dovode u pitanje dugogodišnja pravila međunarodnog sistema, kao i primat Sjedinjenih Država unutar njega", stoji u izvještaju.
“U nekim zemljama Zapada vjeruje se da trilateralne vojne vježbe imaju za cilj pokazati podršku Kine i Rusije Iranu. Prethodno su zapadni mediji tvrdili da je to način da Kina i Rusija prodaju oružje Iranu. No ovo je četvrti put da se Pomorski sigurnosni pojas održava kako bi se odgovorilo na zajedničke prijetnje u međunarodnoj zajednici. Ne radi se ni o kakvom vojnom savezu", navodi se jučer u uvodniku engleskog izdanja kineskih novina Global Times, jednog od zvaničnih glasova Pekinga.
Američki zvaničnici više su puta pozvali vladu Xi Jinpinga – privatno i javno – da iskoristi svoj utjecaj na Teheran kako bi zaustavila napade Husija na komercijalna plovila u Crvenom moru. Početkom godine, tokom sastanka u Bangkoku, to je bio glavni zahtjev koji je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan uputio licem u lice kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiju.
Kina, koja je stacionirala svoje ratne brodove u pomorskoj bazi u Džibutiju u blizini Crvenog mora, nije službeno osudila napade Husija. Umjesto toga, prema Reutersu, visoki kineski zvaničnici zatražili su od svojih iranskih kolega da pomognu u zaustavljanju ovih napada, upozoravajući da bi se, ako se ovaj problem nastavi, dobri trgovinski odnosi između Pekinga i Teherana mogli pogoršati.
Kina je bila najveći trgovinski partner Irana u posljednjem desetljeću, a prošle su godine rafinerije nafte azijskog diva kupile više od 90% izvoza iranske sirove nafte. Ali trgovinski odnosi su potpuno neuravnoteženi: Iran je tek pedeseti trgovinski partner Kine.
Trenutni utjecaj Kine u Iranu više je nego očit nakon što je druga svjetska sila omogućila historijski diplomatski sporazum 2023. godine između Teherana i njegovog regionalnog rivala Saudijske Arabije kojim su okončana višegodišnja neprijateljstva.
