Ukrajinski vojnici opiru se ruskoj agresiji žešće nego što je Vladimir Putin prvobitno očekivao. Ova situacija stavlja čelnika Kremlja u delikatnu situaciju, jer nije zgodno da se sukob razvuče duže nego što je zamislio. Iz tog razloga Moskva je pozvala vojnike Čečenske Republike da se pridruže agresiji.

A predsjednik Čečenske Republike Ramzan Kadirov, koji je opravdao svoju reputaciju "Putinove pudlice“, uzvratio je odmah. U videu koji je emitiran na mrežama, čečenski čelnik potvrdio je slanje hiljada čečenskih vojnika u Ukrajinu. "Predsjednik je donio ispravnu odluku (da uđe u Ukrajinu) i mi ćemo izvršiti njegove naredbe pod bilo kojim okolnostima“, izjavio je Kadirov.

Tokom godina čečenski vojnici stekli su reputaciju zbog neobične brutalnosti i okrutnosti u svojim intervencijama. A Putin je vrlo dobro znao kakav će biti psihološki učinak koji će ova vijest imati na moral Ukrajinaca. Ramzan Kadirov je sa svoje strane uvjeravao da je glavna misija čečenskih vojnika garantirati sigurnost stanovništva i spriječiti uništavanje gradova. “Nemamo se želje boriti protiv Ukrajine ili ukrajinskog naroda. Mi smo protiv onih koji su nas ubijali i onih koji nas žele ubiti. Naš stav je da garantujemo sigurnost naše države i našeg naroda. I ne želimo da napadnu Rusiju koristeći Ukrajinu”, rekao je čečenski čelnik.

Kadirov je takođe iskoristio priliku i dodao da je njegova obaveza progon mnogih terorista koji su, prema njegovim riječima, "našli utočište u Ukrajini".

"Među njima su i oni koji su ubili našu braću, sestre, žene, djecu i starce u Čečenskoj Republici, a onda su izbjegli kaznu u Evropi, pod okriljem raznih obavještajnih službi”, zaključio je.

Čečenska Republika je jedan od 83 savezna subjekta koji čine Rusku Federaciju. Ova teritorija Sjevernog Kavkaza, s nešto više od 1.300.000 stanovnika, stekla je svoju nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, ali je ruska vlada ponovo preuzela kontrolu nad regijom nakon 'čečenskih ratova' (od 1994. do 1996. prvi i od 1999. do 2009. drugi).

Odlučujuća pobjeda Moskve je postala izvjesna nakon što su uspjeli na svoju stranu privući Ahmata Kadirova, glavnog vođu čečenskih snaga i velikog muftiju republike. Nakon što je izdajnik promijenio stranu i postao glavna osoba u moskovskom projektu  "reunifikacionističkih" pretenzija, snage koje su htjele nezavisnost su bile pobijeđene.

Kremlj je ponudio punu političku i vojnu podršku novom čečenskom moćniku. A zauzvrat, Akhmat Kadirov bi samo trebao uzvratiti Moskvi osiguravanjem lojalnosti i stabilnosti u regiji, bez obzira na to koju metodu je sam koristio.

Ovaj pakt traje i danas: čečenski predsjednik upravlja bivšim pobunjeničkim teritorijom kao svojim ličnim feudom. Kremlj gleda na drugu stranu kada dođu vijesti o brojnim zločinima protiv čovječnosti koji su počinjeni u Čečeniji. Treba naglasiti da onaj koji sada vodi Čečensku Republiku više nije Ahmat Kadirov, već njegov sin Ramzan, koji je došao na vlast nakon što je Kadirov stariji ubijen 2004. godine.

U septembru 2021. objavljeno je da je Ramzan Kadirov uspio ponovo pobijediti na izborima za predsjednika Čečenske Republike sa, ni manje ni više, nego 99,7% glasova. No, izborna krađa nije jedini zločin koji Kadirov ima na svojoj savjesti. Otkako je došao na vlast, kontroverzni čečenski vođa, koji sebe opisuje kao tradicionalnog vjernika, u više je navrata prozivan zbog kontinuiranog kršenja ljudskih prava.

Koristeći svoju privatnu vojsku, vojnu snagu od 3.000 do 5.000 vojnika zvanu "kadyrovtky", sistematizirao je maltretiranje, hapšenje, mučenja i ubistva novinara, aktivista i protivnika kao i njihovih porodica, ako ne rade onako kako je njemu po volji.

"Vjerodostojni izvještaji o kontinuiranom kršenju ljudskih prava u Čečeniji, nedjelovanju saveznih vlasti u Moskvi i nekažnjavanju onih koji su odgovorni za nezakonite radnje protiv čečenskih branitelja ljudskih prava i njihovih rođaka razlog su za zabrinutost”, kazala je sredinom januara glasnogovornica Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), Nabila Massrali.

"Svi slučajevi pogubljenja, mučenja i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih posljednjih godina bez odluke suda moraju se brzo i učinkovito istražiti, a odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde", naglasila je.

Jedan od bivših čečenskih opozicionara, Ilia Yashin, pokrenuo je prikupljanje potpisa 6. februara tražeći od Kremlja da odmah smijeni Kadirova. "On nije dostojan te dužnosti i ne bi trebao biti čak ni službenik." Dva dana kasnije, ta je inicijativa već prikupila podršku 120.000 Čečena. Ogromna je hrabrost usuditi se staviti potpis na javnu ispravu na kojoj će biti prikazani lični podaci.

Međutim, uoči takozvane "ruske specijalne operacije" Moskvi nije bilo zgodno baviti se tim "sitnicama“. Stoga su učinili ono što su radili otkako je Ahmat Kadirov pobijedio u svom ratu: okrenuli su glavu na drugu stranu.