Izbori za ruski parlament, okončani juče, mogli bi bitu okvalifikovani kao "iznenađenje", pogotovo zato što je malo ko predvidio da će Stranka Jedinstvena Rusija izgubiti apsolutnu većinu u Donjem domu Parlamenta. Stranka predsjednika Vladimira Putina, na vlasti od 2000. godine, do sada je uvijek osvajala apsolutnu većinu na svim održanim izborima.

Unatoč pobjedi na jučerašnjim izborima, sada neće imati potrebnu podršku da sami provode svoje političke zamisli. Prvi službeni podaci izlaznih anketa objavljeni na zatvaranju biračkih mjesta u Kalinjingradskoj regiji (najzapadnijoj regiji u Rusiji koja je kasnije završila glasanje) daju stranci Vladimira Putina 45,2 % glasova, daleko ispred Komunističke partije, sa 25,11%.

Liberalna stranka Vladimira Žirinovskog dobila je 9,59%, a formacija Pravedna Rusija 6,66%. Parlamentarni izbori koji su se održavali od prošlog petka u Rusiji potvrdili su nedostatak interesa građana za politiku, pokazujući niži nivo učestvovanja od očekivanog.

Ideje koje je Izborna komisija provela u djelo kako bi potaknula birače, s neviđenom reklamnom kampanjom koja je čak uključivala i tombolu i nagrade koje su se kretale od novčanih svota do stanova (glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov dobio je nešto više od 115 eura za glasanje putem interneta) nisu imali očekivani učinak na građane.

Izuzetak je, opet, Republika Čečenija, gdje je na izbore izašlo 93,37% stanovništva s pravom glasa, za razliku od grada Sankt Peterburga, u kojem je glasalo samo 23% biračkog tijela. Jedna od slika dana bila je glumac Gerard Depardieu (s ruskim pasošem od 2013.) koji glasa u ambasadi Ruske Federacije u Parizu.

Vladajuća stranka, Jedinstvena Rusija, izašla je kao favorit na izbore, iako nije očekivala ogromnu većinu, imajući u vidu rezultat parlamentarnih izbora 2016. na kojima je dobila 55,23% glasova. Rastuća inflacija, koja je naglo povećala troškove života, nešto što je posebno uočljivo u malim gradovima, te klima uličnih protesta koji su započeli nakon trovanja Putinovog oponenta Alexeya Navaljnog, narušili su njihov imidž.

Opozicione stranke, a posebno Komunistička partija, pokrenule su vrlo jaku izbornu kampanju kako bi privukli više mladih birača, rođenih nakon Sovjetskog Saveza koji glasa za promjene. Upravo su komunisti mobilizirali građane da glasaju jučer, posljednjeg od tri dana izbora da glasački listić polože u glasačku kutiju i tako ne daju vremena za pripremu moguće prevare.

Komunistička partija, zajedno s nekim opozicijskim strankama, osudila je sistem glasanja na internetu pokrenut prvi put u Rusiji, jer je to, prema njima, metoda koja smanjuje transparentnost izbora. Sljedbenici Navaljnog su osmislili web i mobilnu aplikaciju nazvanu "Pametno glasanje" a zbog nje se posljednjih dana činilo da je web u nekoliko navrata bio blokiran, što je dovelo do stvaranja brojnih grupa na društvenoj mreži Telegram koje su imale istu funkciju. Konačno, aplikacija koja se mogla instalirati na pametne telefone uklonjena je s platformi za preuzimanje Googlea i Applea, nakon što je Kremlj izvršio pritisak na ta dva tehnološka diva optužujući ih za "miješanje u unutarnje stvari zemlje".

Novi sastav ruskog parlamenta vrlo je važan za provedbu mnogih planiranih reformi u Rusiji, a apsolutna većina vladajućoj stranci Jedinstvena Rusija značila bi i gotovo sigurnu obnovu novog predsjedničkog mandata Vladimira Putina. Duma broji 450 zastupnika koji će u ruskom Donjem domu imati mandat od pet godina, sa posebnim ovlastima za raspisivanje predsjedničkih izbora (mogu smijeniti i predsjednika Rusije), korištenje oružane sile ili imenovanje sudija Ustavnog suda Rusije.