NATO Rusiju smatra svojom "najvažnijom i najdirektnijom prijetnjom". Zbog rata u Ukrajini i u turbulentnom globalnom geopolitičkom kontekstu, Atlantski savez analizira treba li još nešto dodati svom strateškom konceptu i koracima koje treba slijediti u svom budućem odnosu s Moskvom. Ta je vojna organizacija ozbiljno zabrinuta zbog porasta utjecaja Kremlja i operacija destabilizacije u Bosni i Hercegovini, Moldaviji i Gruziji—koje smatra trima najslabijim karikama u Evropi—a također i na sjeveru Afrike i u Sahelu, gdje je također povećana prisutnost paravojnih organizacija povezanih s Moskvom.
Savez u povjerljivom izvještaju upozorava na ovakve akcije Kremlja i otvara raspravu o koracima koje treba poduzeti kako bi odgovorili na ovu prijetnju, piše danas El Pais najavljujući da će se o tom dokumentu raspravljati danas. Ministri vanjskih poslova NATO-a sastat će se danas i sutra u Briselu kako bi obilježili 75. godišnjicu vojne alijanse i pripremili se za samit u Washingtonu u julu ove godine.
Dokument ne predlaže operativna rješenja, prema nekoliko izvora upoznatih s analizom, ali stavlja neke faktore na stol i razmatra destabilizirajuće aktivnosti Moskve u vrlo vrućem globalnom scenariju u kojem su neki saveznici, poput Poljske, počeli upozoravati da Evropa živi u predratnom trenutku. Međutim, pitanje pojačane ratne prijetnje kontinentu nije na stolu, ističe ambasadorka Sjedinjenih Država pri NATO-u, Julianne Smith. "Ne vidimo neposrednu prijetnju teritoriju NATO-a, ali to ostaje velika briga", kazala je Smith.
U sedmicama koje su prethodile invaziji punog opsega koju je Kremlj pokrenuo na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, bilo je mnogo znakova da se Rusija priprema za borbu (iako je razmjer bio nepoznat). Scenario je sada drugačiji, ističe ambasadorka Smith: znakova nema. Međutim, Rusija pojačava svoje dezinformacijske i propagandne kampanje ne samo u NATO saveznicima i Ukrajini, već također – i to u značajnoj mjeri – u Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, koje Savez i zemlje-kandidati smatraju “ugroženim partnerima”. One žele ući u Evropsku uniju a to je pristup koji Rusija želi preokrenuti.
Moskva, koja je također usredotočena na Kosovo i Srbiju (zemlju tradicionalno blisku Kremlju koju nastoji koristiti kao polugu pritiska), pokušava iskoristiti političku nestabilnost Bosne i Hercegovine, strateške zemlje na Balkanu i s kojom, iako pod bnrojnim uvjetima, EU namjerava otvoriti pristupne pregovore. U Bosni i Hercegovini je Rusija aktivirala kampanje za potkopavanje demokratskog povjerenja i povjerenja u Zapad, potkopavanje odnosa zemlje s NATO-om i potkopavanja puta prema članstvu u EU, kažu saveznički izvori.
Također sličlne korake poduzima u Gruziji i Moldaviji, dva posebno ranjiva partnera, budući da im je dio teritorija okupiran od strane ruskih trupa, podsjeća Natia Seskuria, iz analitičkog centra Royal United Services Institute (RUSI), ekspert za tu regiju i ruske aktivnosti. Moskva nastoji iskoristiti tu okupiranu teritoriju - Južnu Osetiju i Abhaziju u slučaju Gruzije i Transnistriju u slučaju Moldavije - kao destabilizirajuću polugu. “Vidjeli smo povećanje operacija usmjerenih na izgradnju javnog mnijenja koje je više naklonjeno Rusiji, ali i otpornije na NATO i EU; i pokušaj uspostavljanja takozvane 'neutralnosti', kaže Seskuria.
Stručnjaci poput Seskurije upozoravaju, kao što je navedeno u izvještaju Saveza, da Rusija naporno radi kako bi pomogla njima naklonjene političke faktore ali i nacionalističke političare, istovremeno pokušavajući osigurati da te zemlje ne prekinu ekonomske veze koje još uvijek imaju s Moskvom što se i dalje može koristiti kao još jedno sredstvo pritiska.
Među ostalim opcijama koje su na stolu za suzbijanje ruskih manevara, NATO nastavlja, na primjer, je pomaganje Bosni i Hercegovini da unaprijedi svoju vojsku i pojča svoju ulogu s više informativnih kampanja i nekim oblikom ekonomske saradnje kroz programe Saveza.
Ruski rat protiv Ukrajine ušao je u treću godinu i NATO se prilagođava novoj stvarnosti. Onu u kojoj Kremlj također jača svoje pozicije u Sahelu – gdje je sve slabije vojno prisustvo EU – i gdje gradi više diplomatskih odnosa u zemljama poput Nigera, Malija i Čada. Sve u posebno nestabilnoj regiji u kojoj je povećana prisutnost plaćenika poput onih iz Grupe Wagner. Savez, koji u četvrtak puni 75 godina, sada analizira svoju ulogu u tom području i kako povećati odnose s nekim od partnera u regiji. Ova analiza označit će temelje budućeg odnosa sa zemljom koji je postao nepredvidiv.
