Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE) preporučila je sinoć prijem Kosova u tu organizaciju, što je naljutilo Beograd koji je rekao da je to “dan srama”, dok ga je Priština nazvala “velikim danom” i korakom bliže prijemu u punopravno članstvo.

Zastupnici PACE usvojili su dvotrećinskom većinom izvještaj grčke zastupnice Dore Bakoyannis, kojim se Odboru ministara Vijeća Evrope preporučuje da prihvati kandidaturu Kosova za članstvo u Vijeću Evrope – organizaciji posvećenoj ljudskim pravima i slobodama, vladavini prava i razvoju demokracije.

Za izvještaj je glasao 131 zastupnik, protiv je bilo 29, a od ukupno 171 suzdržalo ih se 11.

Parlamentarna skupština uputit će prijedlog za prijem Kosova Odboru ministara vanjskih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara, a taj sastanak očekuje se 16. i 17. maja u Strasbourgu.

Srbijanski šef diplomatije Ivica Dačić rekao je da je danas bio “dan srama u Parlamentarnoj skupštini vijeća Evrope”, ocijenivši kako je “prvi puta u historiji preporučeno članstvo nečega što nije država, i koje pritom ne ispunjava osnovne uvjete u području ljudskih prava i sloboda”.

Dačić je u pisanoj izjavi istaknuo da “Priština već 11 godina odbija formirati zajednicu srpskih općina” i nad srpskim narodom “provodi politiku terora i etničkog čišćenja“.

Ovom odlukom, nametnutom silom međunarodnih moćnika, “potkopali su temelje i Vijeća Evrope i međunarodnog pravnog poretka”, rekao je Dačić.

Kosovski dužnosnici su iznimno zadovoljni dosadašnjim ishodom.

“Odličan dan za Kosovo”, objavio je poslije glasanja u PACE-u premijer Kosova Albin Kurti na društvenoj mreži X-u.

“Ovo je službena podrška uspjehu naše zemlje kada je riječ o ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava i još jedan korak bliže punopravnom članstvu u Vijeću Evrope”, ocijenio je Kurti.

Kosovska predsjednica Vjosa Osmani drži da se u debati “čuo glas Evropljana”. Osmani dijeli Kurtijev stav da je “pred Kosovom samo još jedan korak do punopravnog članstva”.

Članstvo Kosova na sastanku ministara u maju?

Istodobno, Radio Slobodna Evropa (RFE) objavila je kako se u diplomatskim krugovima može čuti da članstvo Kosova možda ipak neće biti stavljeno na dnevni red sastanka Odbora ministara u maju.

To se, navodi RFE, odnosi i na aktivnost zemalja Kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije – koje inače podržavaju Kosovo, ali istovremeno žele da Priština krene ka uspostavljanju zajednice opština sa srpskom većinom, što je bio jedan od ključnih protuargumenata Beograda za prihvatanje izvještaja grče zastupnice Bakoyanis.

Ona je, pak, u svom izvještaju ocijenila da je riječ o pitanju koje je u “unutrašnjoj nadležnosti Kosova i nema veze sa prijemom u Vijeće Evrope”.

Bakoyanise je naglasila da je Kosovo, “bez obzira na neke nedostatke”, funkcionalna demokratija i ispunjava uvjete za prijem, te da su i pravnici također potvrdili stajalište da Kosovo ispunjava temeljne uvjete za članstvo.

Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem. Po okriljem Evropske unije Beograd i Priština su u aprilu 2013. godine u Briselu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali je taj proces dospio u slijepu ulicu jer Priština insistira na priznanju, koje Beograd kategorički odbacuje.

U februaru 2023. godine su obje strane u Briselu prihvatile evropski plan za Kosovo, koji podržava i SAD, a mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti i uzajamne optužbe.