U Sarajevu je predstavljen četvrti tom "Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa" u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo, a kojeg je naučno obradio i pripremio prof. dr. Ahmed Zildžić, javlja Anadolu.
Ovaj svezak je i posljednji kojim se zaokružuje katalogizacija rukopisa čuvanih u Orijentalnoj zbirci Historijskog arhiva Sarajevo, a koji se nastavlja na prethodna tri sveska.
U četvrtom svesku kataloški je obrađeno 105 rukopisa, 118 fragmenata rukopisa i 128 štampanih knjiga na arapskom, osmanskom, perzijskom i bosanskom jeziku iz arhivskog fonda Hadži Sinanove tekije. Koliko je poznato, ovo je jedinstven fond derviških materijala neke tekije u Bosni i Hercegovini.
Direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal - Berkovac izjavila je da je današnjom promocijom završen dugogodišnji projekat katalogizacije, digitalizacije i naučne obrade orijantalnih rukopisa koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke u Historijskom arhivu Sarajevo.
"Danas ćemo naučnoj javnosti dati katalog u kojem se nalaze informacije o našoj prošlosti, duhovnog, kulturnog i historijskog značaja. Na ovaj način će mnogi naučnici širom svijeta tu crpiti informacije za daljnja istraživanja na poljima koja ih zanimaju", pojasnila je Džigal - Berkovac.
Elma Dervišbegović, voditelj Orijentalne zbirke u Historijskom arhivu Sarajevo, kazala je da se današnjom promocijom Kataloga završava proces koji je dug više od 15 godina, a kojim su nastojali da u kataloge smjeste svu rukopisnu građu na orijentalnim jezicima, a koja se čuva u toj ustanovi.
"Fond Hadži Sinanove tekije je tema ovog četvrtog toma i u njemu su obrađeni rukopisi, fragmenti rukopisa i štampana djela. Sastoji se od još jednog dijela, a to su dokumenti iz Hadži Sinanove tekije. Ovo je fond otkupljen od Munire Misirlić 1959. godine, samo 11 godina po osnivanju arhiva. Ovo je jedan od rijetkih fondova, jedan od prvih koji su otkupljeni. Njegova specifičnost je u tome što je zapravo cjelokupan fond jedne sarajevske tekije", istakla je Dervišbegović.
Naglasila je da su obrađene teme poput teoloških djela, djela gramatika, udžbenika medresa, poezije, ilahija...
"Mislim da je ovo danas veliki korak i za nas, ali i za društvo jer će biti jasniji uvid u ono na čemu se može raditi dalje. U četiri toma su obrađeni rukopisi. Ovo je samo jedan dio rukopisa. U ovom tomu je obrađeno 105 rukopisa, 118 fragmenata rukopisa i 128 štampanih knjiga na arapskom, osmanskom, perzijskom i bosanskom jeziku", pojasnila je Dervišbegović.
Dodala je da je Historijski arhiv imao sreću da je i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu uspio da sačuva cjelokupan fond.
