Drugi put u samo tri mjeseca Uzbekistan, odnosno Samarkand bio je domaćin međunarodnog samita. Nakon samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) sredinom septembra, u Samarkandu je 10. i 11. novembra 2022. održan deveti samit Organizacije turkijskih država. Možda ništa bolje ne govori o pomjeranju težišta svijeta od činjenice da ovaj drevni grad ubrzano dobija važnost na međunarodnoj sceni.

Organizacija turkijskih država (OTS), koja se do prošle godine zvala Turkijsko vijeće, jeste međunarodna organizacija koju čine istaknute nezavisne turkofonske zemlje: Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Türkiye i Uzbekistan. Od 2018. Mađarska, a od 2021. i Turkmenistan jesu zemlje posmatrači. To je međuvladina organizacija čiji je sveobuhvatni cilj promoviranje sveobuhvatne saradnje među državama turskog govornog područja. Osnovana je 3. oktobra 2009. godine u Nakhčivanu (Azerbejdžan). Generalni sekretarijat je u Istanbulu.

NOVA ERA ZA TURSKU CIVILIZACIJU

Preambula Nakhčivanskog sporazuma potvrđuje volju država članica da se pridržavaju ciljeva i principa sadržanih u Povelji Ujedinjenih nacija, te definira glavni cilj Organizacije turkijskih država kao dalje produbljivanje sveobuhvatne saradnje među državama turskog govornog područja, kao što je i zajednički doprinos miru i stabilnosti u regiji i svijetu. Države članice su potvrdile svoju posvećenost demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, vladavini prava i principima dobrog upravljanja.

Tematski okvir devetog samita je bio “Nova era za tursku civilizaciju: ka zajedničkom razvoju i prosperitetu”. Donesene su odluke i potpisani protokoli o izmjenama i dopunama Nakhčivanskog sporazuma, Strategije Organizacije turkijskih država za 2022-2026, Strategije trgovinskih olakšica Organizacije turkijskih država, Sporazuma o uspostavljanju pojednostavljenog carinskog koridora, Sporazuma o međunarodnom kombinovanom teretnom transportu, Program transportne povezanosti, Memorandum o razumijevanju između relevantnih institucija država članica Organizacije turkijskih država o digitalnim sistemima ljudskih resursa i Strategija trgovinskih olakšica članica Organizacije turkijskih država.

Već ovo nabrajanje sporazuma dovoljno govori o tome da se Organizacija priprema za priključenje kineskoj inicijativi Pojas i put (One Belt, One Road – OBOR), poznat kao (novi) Put svile. Samarkand, koji je u deklaraciji devetog samita proglašen prijestolnicom turske civilizacije s obzirom na važnu ulogu u razvoju turske civilizacije kroz historiju, ne može biti bolje mjesto za to.

Međutim, dvije odluke samita u Samarkandu jače su odzvonile u “ostatku svijeta” od svih pomenutih sporazuma. Prva je odluka o osnivanju Turkijskog investicionog fonda. “Turkijski investicioni fond će biti prva i glavna zajednička finansijska institucija koju su osnovale turkijske države i ima za cilj da mobiliše ekonomski potencijal država članica OTS-a za jačanje trgovinske i ekonomske saradnje između njih i za realizaciju zajedničkih projekata”, navodi se u saopštenju.

Fond će “uglavnom podržati mala i srednja preduzeća tako što će im obezbijediti finansiranje kroz imovinu fonda, kao i druge nadležne finansijske institucije”, a ima za cilj podršku oblastima poljoprivrede, logistike i transporta, energetske efikasnosti, obnovljive i alternativne energije, industrijskih projekata u proizvodnji, informacionih i komunikacionih tehnologija, turizma, infrastrukturnih projekata, projekata javno-privatnog partnerstva, humanog razvoja, kreativnih industrija i prirodnih i sheme urbanog okruženja.

Možda je nepotrebno reći da je ovo veliki korak koji bitno podiže značaj organizacije.

Druga odluka jeste da se Turskoj Republici Sjeverni Kipar dodijeli status posmatrača. Polazeći od činjenice da su turski Kiprani neodvojivi dio turkijskog svijeta, šefovi država OTS-a jednoglasno su podržali ovaj potez. 

Ta je odluka, najblaže rečeno, razjarila Borrellove baštovane, odnosno EU. Portparol Evropskog komesarijata, pardon, Evropske komisije Peter Stano je koliko odmah tvitovao: “EU odbacuje izjave o prihvatanju entiteta kiparskih Turaka kao posmatrača u Organizaciji turkijskih država.” Odbacuje? Interesantno! Kasnije je rekao, između ostalog: “Svaka akcija da se olakša ili na bilo koji način pomogne međunarodno priznanje secesionističkog entiteta kiparskih Turaka ozbiljno šteti naporima da se stvori okruženje pogodno za nastavak pregovora o nagodbi pod okriljem Ujedinjenih naroda.” Još interesantnije, s obzirom na to da su upravo EU i UN, poslije referenduma 2004. na kojem su turski Kiprani pristali na ujedinjenje ostrva, a grčki ga odbili i za to bili nagrađeni učlanjenjem u EU, iznjedrili Gordijev čvor, koji realno nisu u stanju da raspetljaju.

Zapravo, epizoda je spomenik irelevantnosti EU za turkijski svijet. Tursko ministarstvo inostranih poslova je izdalo saopštenje kojim odbacuje Stanovo odbacivanje, naglasivši da “pokušaji EU, protivno pozivu generalnog sekretara UN-a, da spriječi narod kiparskih Turaka da postane respektabilan član međunarodne zajednice, nespojivi su s dobrom voljom, a također još jednom jasno otkrivaju licemjerje Unije, koje je zarobljeno opakom politikom administracije kiparskih Grka i Grčke.”

Predsjednik Republike Türkiye Recep Tayyip Erdoğan odlikovan je od Vijeća šefova država Vrhovnim ordenom turkijskog svijeta kao priznanje za njegove zasluge za bratstvo turkijskog svijeta i promociju prava svih turkijskih naroda širom svijeta. “Samit u Istanbulu, kojim smo preuzeli predsjedavanje u prethodnom mandatu, bio je zapravo prekretnica za turkijske države. Tim samitom transformisali smo Turkijsko vijeće u međunarodnu organizaciju pod nazivom Organizacija turkijskih država. Ostrvo demokratije i sloboda, gdje smo održali taj samit, u tom trenutku je postalo ozbiljan iskorak. Na samitu u Istanbulu kojem smo bili domaćini prihvatili smo i viziju 2040, koja postavlja međunarodne ciljeve naše saradnje. Cijeli ovaj proces smo proveli na osnovu uzajamne ljubavi i poštovanja između turkijskih država. Srećom, naša braća nisu skrenula s pravca koji smo postavili tokom ovog procesa i čvrsto su stajala na zemlji. Kao rezultat današnjih koraka uručili su mi Alijev orden turskog svijeta”, sumirao je Erdoğan novinarima koji su ga pratili na putovanju.

ERDOĞAN POZVAO NA ZAJEDNIČKU BORBU PROTIV TERORISTA

Jedan od važnih aspekata OTS-a jeste borba protiv svih vidova terorizma. Kada je o turkijskim zemljama riječ, teroristička organizacija fetulahdžija (FETÖ) jeste najveća opasnost. Govoreći o tome, Erdoğan je rekao: “Danas smo ponovo razgovarali o istoj stvari s Kirgistanom, Uzbekistanom i Kazahstanom. Pitali smo: Koja je faza vaše borbe po ovom pitanju? Jeste li uspjeli napraviti neki napredak u borbi protiv FETÖ-a? Kažete da ih nema, ali nažalost, obavještajnim podacima koje imamo mi znamo da se to i dalje dešava čak i na nivou vaše države. Onda imam samo jednu stvar da kažem: Hajde da spojimo vaše obavještajno odjeljenje s našim obavještajnim odjelom, neka rade zajedno, ako je stvarno očišćeno, u redu je, vama će biti udobno, a nama će biti ugodno. Ali znajte da su to velike opasnosti i prijetnje za vas. Na primjer, danas mi je rekao jedan od vođa: 'Nisam znao šta je FETÖ dok si ti bio toliko fokusiran na to.' Evo, vaši izvori informacija u ovom trenutku vam, nažalost, daju pogrešne informacije. Ne možete da shvatite kakve su to bitange i nepošteni ljudi, jer prenose pogrešne informacije. Imali su škole u skoro 160 zemalja i rekli su da su školovali u tim školama, navodno u dobroj vjeri. Menadžeri lokala su govorili: 'Ne rade ništa loše, oni pružaju edukaciju.' Ali tamo gdje kažete da oni školuju odvode pametnu djecu, truju ih i nakon toga uvlače u mnoge aktivnosti protiv svoje zemlje i Türkiye...

(...) Ko ih sada posjeduje? Uglavnom Grčka. Bježe u Grčku, bježe u Evropu. Uvijek su bježali tamo. Žive u Njemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Danskoj, Engleskoj, Americi. A Amerika krije tog čovjeka.  Ko ga krije? Biden ga krije. Dali su mu ogromnu vilu u Pennsylvaniji, gdje taj čovjek živi. Ako me pitate gdje je centar terora, to upravo sada govorim.”

Direktnije i jasnije nije moguće.  Koincidentalno (?), sljedećeg dana (u nedjelju, 13. novembra) u Istanbulu je poslije više godina izvršen teroristički napad. Kako stvari sada (ponedjeljak, ujutro) stoje, drugi američki saveznik – PKK/YPG je odgovoran za to terorističko nedjelo. O tome više u sljedećem broju.