Poslanik u Parlamentu Švedske Magnus Jacobsson, uputio je otvoreno pitanje ostatku Parlamenta o njihovom zalaganju u kontekstu sprječavanja novog rata u Bosni i Hercegovini. Ovaj političar je nastojao tokom sjednice skrenuti pažnju na bosansko pitanje, koje nije među prioritetima švedskih vlasti.
Njegovu reakciju prenosimo u cijelosti:
U Evropi pušu hladni vjetrovi. Rusija se mobiliše duž ukrajinskih granica i sve je više uključena u unutrašnju politiku Bjelorusije. Rusija takođe nastavlja da okupira dijelove Gruzije, unapređujući svoje pozicije na Kavkazu kao rezultat rata između Armenije i Azerbejdžana. Također je moguće vidjeti kako Rusija pojačava ugnjetavanje vlastitog stanovništva i otežava opoziciji i medijima djelovanje na klasičnim demokratskim principima.
Vidimo i kako srpske teritorije u Bosni i Hercegovini proširuju saradnju sa Rusijom, a istovremeno donose sve više parlamentarnih odluka koje imaju za cilj da Republika Srpska napusti Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, vjerovatno moramo pretpostaviti da je ovo, zajedno sa ‘izbjegličkom krizom’ između Bjelorusije i Poljske, koordinirani napad na evropski poredak koji gradi mir, konsenzus i trgovinu.
Pod Putinovim vodstvom, Rusija je krenula u sve autoritarnijem smjeru, s vanjskim sukobima koji se koriste za prikrivanje političkih neuspjeha kod kuće.
Istovremeno, nije nam dovoljno da osudimo rusku akciju. Moramo učiniti više da osiguramo mir u Evropi. Izuzetno je važno da zaustavimo nacionalistički separatizam koji sada riskira da razbije Bosnu i Hercegovinu. Ako ovdje dođemo do novih vojnih sukoba, to bi u najgorem slučaju moglo dovesti do toga da ponovo budemo primorani da doživimo krvavi rat u Evropi.
Stoga bih zamolio ministricu vanjskih poslova Ann Linde da kaže šta rade ministar i Vlada u kontekstu bilateralne saradnje koju imamo u EU i UN kako bi spriječili da se Bosna i Hercegovina uruši kao država?
