Šest ruskih graničara prošle je sedmice navodno ubijeno kada je njihov položaj bio pod vatrom u blizini graničnog prijelaza Zernovo na sjeveru Ukrajine. Dva dana kasnije odjeknula je eksplozija u blizini kancelarije Jevgenija Balitskog, prokremaljskog ukrajinskog zvaničnika u Melitopolju.

Porast partizanskih ratnih operacija, posebno na jugu zemlje oko Hersona, uslijedio je nakon upozorenja na početku ruskog rata protiv Ukrajine da će u bilo kojem području pod okupacijom vjerovatno doći do pojave gerilskog rata.

Ova tema je jedna od najmutnijih u ratu u Ukrajini. Obje strane imaju interes da preuveličaju njegovu rasprostranjenost: Rusi da opravdaju restrikcije u oblastima koje zauzimaju, a Ukrajinci da demoraliziraju ruske trupe.

Pitanje komplicira i procjena obima u kojima napade izvode ukrajinske vojne diverzantske grupe ili domaće grupe otpora.

Partizani se obično definiraju kao članovi oružane grupe formirane da se tajno bore protiv okupatorskih snaga, naprimjer u Evropi koju su u Drugom svjetskom ratu okupirali nacisti. Termin “partizani” ima više pozitivnih konotacija nego pojam “pobunjenici”.

Incident u Melitopolju, u kojem je učestvovao automobil prepun eksploziva, bio je dovoljno značajan da ponovo usmjeri pažnju na fenomen koji se događa gotovo od početka rata.

Neki analitičari vjeruju da vide dokaze kako je partizanska aktivnost u Ukrajini eskalira. Među njima je i Alexander Motyl, historičar i stručnjak za Ukrajinu s američkog Univerziteta Rutgers.

Pišući prošle sedmice za internet stranicu usmjerenu na odbranu, Motyl je primijetio: “Prikupio sam podatke sa ukrajinskih web stranica koje su eksplicitno identificirale počinioce ovih akcija kao partizane. Naravno, moguće je da su ukrajinske specijalne snage bile uključene u neke od ovih akcija; također je vjerovatno da su podaci nepotpuni, jer su neke radnje vjerovatno ostale neprijavljene. I pored toga, broj gerilskih akcija je impresivan i govori o trendu sve veće partizanske aktivnosti.”

Komentarišući eksploziju u Melitopolju, prokremaljske vlasti u gradu eksplicitno su okrivile ukrajinske partizane. Ruski istražni komitet za to je okrivio "ukrajinske diverzante".

Napad u Melitopolju uslijedio je samo nekoliko dana nakon izvještaja o pokušaju atentata na Andrija Ševčika, prokremljanskog i samoproglašenog gradonačelnika Enerhodara, u regionu Zaporožje, koji je teško povrijeđen u eksploziji.

U drugim incidentima oštećene su željezničke pruge u područjima pod ruskom okupacijom, dok su kružili leci u kojima se prijeti ruskim trupama i kolaboracionistima.

Institut za proučavanje rata, američki think-tank, sugerirao je da se ruske vlasti u oblasti Lugansk – koja je bila poprište najtežih nedavnih borbi – spremaju za povećane partizanske napade u tom području.

Glavna ukrajinska obavještajna uprava (GUR) objavila je 1. juna početak projekta “Luganski partizani” kako bi podstakla otpor ruskim pokušajima da konsolidiraju kontrolu nad Luganskom oblasti.

S druge strane, rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je na Telegramu da šalje poseban odred svojih zaposlenih na “odsustvo” u (samozvanu separatističku) Lugansku Narodnu Republiku (LNR), što je vjerovatno pokušaj da se pojača rusko administrativno prisustvo u LNR-u koja je suočena s rastućim unutrašnjim i partizanskim nezadovoljstvom.

Neki od incidenata, za koje se tvrdi da su u posljednjih nekoliko mjeseci umiješani partizani, vjerovatno su maštovita dezinformacija, jednako kao i nepostojeći as pilot borbenog aviona “Duh Kijeva” – za kojeg se ispostavilo da je pažljivo konstruirana fikcija.

Iako je nemoguće provjeriti tvrdnje da su ruski vojnici hranjeni otrovnim pitama, postoje vjerodostojni izvještaji o kolaboracionistima i ruskim vojnicima koji su ubijeni ili nestali. Neke tvrdnje sugeriraju da bi broj vojnika koje su do sada ubili partizani mogao biti u nekoliko stotina.

Ono što je jasno jeste da je plan za partizansko ratovanje bio dugotrajan i dobro pripremljen.

Ukrajinske partizanske snage počele su da se obučavaju nakon ruske intervencije 2014. godine, ali su prošlog ljeta postale dio ukrajinskih državnih struktura, kaže Serhii Kuzan, šef Ukrajinskog centra za sigurnost i saradnju, ukrajinskog think-tanka specijalizovanog za vojnu analizu.

“Partizanske snage, zajedno s teritorijalnom vojskom Ukrajine, bile su dio novih mjera samoodbrane koje su uvedene širom zemlje”, rekao je Kuzan.

Dok su se hiljade ljudi pridružile teritorijalnoj vojsci, stotine su se također dobrovoljno prijavile da prođu obuku kao ukrajinski partizani, rekao je Kuzan. Obje snage čine ljudi iz date regije.

“Ukrajinske partizanske snage obučene su da budu podzemni pokret otpora u slučaju da njihova regija bude okupirana. Njihov je zadatak da izgrade mreže doušnika, pokreću informativne kampanje protiv okupatora, prosljeđuju informacije ukrajinskim vlastima i ubijaju visoke političke saradnike i okupatorske komandante”, rekao je Kuzan.

Ukrajinske partizane predvodile su i obučavale ukrajinske specijalne snage, koje su bile odgovorne za izvođenje subverzivnih akcija višeg nivoa, dodao je Kuzan.

“Ideja je da okupator uvijek osjeti prisustvo partizana i da se oni nikada ne osjećaju sigurno. Nedavno su partizanske snage u oblastima Harkova, Zaporožja i Hersona izvele koordiniranu kampanju naljepnica i letaka protiv takozvanog ruskog svijeta”, rekao je Kuzan.

Kako su ukrajinski partizanski borci legalno dio ukrajinskih odbrambenih snaga, ukrajinska država je dužna brinuti se o njima. Porodice većine partizana evakuisane su sa područja koja su mogla biti okupirana prije ili neposredno nakon invazije, objasnio je Kuzan i dodao da su ukrajinski partizani djelovali samo u okupiranoj Ukrajini i nisu zalutali preko granice jer bi se to smatralo izgovorom za eskalaciju od strane Rusije.

Ali jasno je da se s druge strane granice odvija neka subverzivna aktivnost, poput navodnog napada na graničare, ruska skladišta nafte, željezničke pruge i zgrade ruskog ministarstva odbrane u blizini ukrajinske granice.

“Svi razumijemo da su skladišta nafte i vojne baze u Rusiji dignuti u zrak u posljednjih nekoliko mjeseci”, rekao je Kuzan i dodao: “Ali ukrajinski zvanični odgovor je 'neko je pušio na pogrešnom mjestu i mora da je slučajno izazvao eksploziju'. Šale se o tome i jasno stavljaju do znanja da se to nikoga ne tiče.”

(Izvor: The Guardian)